≫ 

Kod Tita nisi smeo reći "ne" vakcinaciji: Kako je Jugoslavija pobedila velike boginje

Pre pola veka u Jugoslaviji su svi verovali u zdravstveni sistem, a u Titovo vreme nije se moglo reći "ne" vakcinisanju

  • 34
Variola vera, Velike boginje, Epidemija velikih boginja u Jugoslaviji 1972 Pacijent sa Kosova marta ili aprila 1972., tokom epidemije variole vere na prostoru SFR Jugoslavije. Foto: Wikimedia Commons/Centers for Disease Control and Prevention's Public Health Image Library/Dr. William Foege/Patho

I dok se balkanske zemlje nekako nose s krizom izazvanom korona virusom, starije generacije ona je podsetila na to da su već iskusile karantin i praćenje kontakata - kad je njihova bivša komunistička domovina Jugoslavija pre 50 godina savladala poslednju evropsku zarazu velikim boginjama.

Jugoslovenske zdravstvene vlasti tada su u samo nekoliko sedmica uspele da vakcinišu 18 miliona ljudi i broj mrtvih da zadrže ispod 40.

Nekima je takva efikasnost probudila nostalgiju za socijalističkim vremenima, naročito jer se vreme koronavirusa poklopilo s 40. godišnjicom smrti Josipa Broza Tita.

Mnogi se sećaju dobro organizovanog i besplatnog zdravstvenog sistema koji u mnogočemu nadmašuje današnji, koji je godine razvoja izgubio u ratovima 90-ih godina, piše Hina.

Danas se bolnice u regiji muče kako da zadrže kvalitetne lekare i sestre koje bolje plate i profesionalne ponude mame u inostranstvo.

- Neki su voleli socijalizam, neki nisu, ali svi su verovali u zdravstveni sistem - kaže srpski epidemiolog Zoran Radovanović, koji je radio na suzbijanju zaraze velikih boginja 1972. godine.

Variola vera, Velike boginje Dete obolelo od variole vere, krajem sedamdesetih, verovatno u Bangladešu. Foto: Wikimedia Commons/Centers for Disease Control and Prevention's Public Health Image Library/Splintercellguy

- Niko odluke lekara nije dovodio u pitanje i svi su hteli da se vakcinišu - dodaje Radovanović.

Danas poverenje u medicinu potkopava sve rašireniji "antivakserski" pokret, koji je u regiji dobio zamah izjavom teniske legende Novaka Đokovića.

On je nedavno dospeo na naslovne strane nakon opaske da se protivi vakcinaciji protiv koronavirusa kao uslovu za učestvovanje na teniskim turnirima, a šokirani epidemiolozi brzo su pokušali da poprave štetu.

Vakcinisanje gramofonskim iglama

'Ne' vakcinaciji nije bila opcija u Titovo vreme. On je bio na čelu Jugoslavije kad se kosovski Albanac zarazio na putu u Irak i velike boginje uneo u zemlju.

Pošto taj virus nije bio viđen od 1930., lokalni lekari nisu odmah povezali simptome, groznicu, glavobolju, umor, osip i plikove, s velikim boginjama.

Kad je shvaćeno o čemu se radi, mašinerija Titove komunističke države krenula je u akciju. Vlasti su uspostavile karantin u hotelima i kampovima i naredile masovno vakcinisanje populacije.

- Vojska, policija i svi lekari bili su uključeni u potragu za zaraženima i u vakcinaciju - seća se Ana Gligić, virolog u penziji.

Neki lekari koji su ostali bez injekcija snalazili su se tako što su pacijente vakcinisali gramofonskim iglama umočenim u vakcinu.

Josip Broz Tito Foto: Wikimedia/Stevan Kragujević

- Bila sam srednjoškolka kada je vakcinacija počela. Dva puta sam morala da idem, jer mi se prva vakcina nije primila. Jednostavno nisam odreagovala - priseća se Beograđanka Snežana Nikolić.

Gordana Vukmirović (75) se seća kako je medicinski tim iz lokalne bolnice došao u njenu firmu da bi vakcinisao sve zaposlene.

- Uprkos tome, život je bio normalan, išli smo na posao, gradski prevoz je funkcionisao, radnje su radile - priča Gordana.

Praćenje kontakata takođe je bilo organizovao. Samo je u Beogradu intervjuisano više od 3.000 ljudi, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije.

Na Titovo odobrenje čekali su tri dana

Nakon tri meseca bitka je bila dobijena. Ukupno je bilo 175 zaraženih i 35 umrlih. Zaraza se nije prelila preko jugoslovenskih granica.

Izolovani u svojim domovima, mnogi s područja bivše Jugoslavije su ponovo pogledali film "Variola Vera". Gledajući unatrag, lekari su pohvalili Tita što se nije mnogo pojavljivao u javnosti tokom krize. Ali, kao i u drugim stvarima, on je odlučivao.

- Tito je bio taj koji je trebalo da odobri da javno proglasimo epidemiju i trebalo mu je tri dana da to uradi - rekao je Radovanović.

- Mi smo ljude u međuvremenu stavljali u karantin, ali im nismo smeli reći zašto - rekao je on.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Vuk1

    4. maj 2020 | 11:32

    Da,ali je te vakcine proizvodio Torlak,a ne svetski prevaranti i pokvarenjaci pod plastom SZO.

  • bg

    4. maj 2020 | 11:05

    Porediti tita i ove danas je smesno,tito je za njih bog otac.

  • Sigurno

    4. maj 2020 | 11:25

    U Titovo vrijeme vakcina je bila sigurna i ispitana koristio je cijeli svijet. Sad dobijamo iz Afrike vakcine koje preko noci naprave. A da bi neko napunio dzepove prisile nas na obavezu. Sva ofa frka zbog para koga briga za narod

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA