Vreme čitanja: oko 3 min.

Kako je balzamovano telo Eve Peron ukradeno i posle 16 godina pronađeno na najneverovatnijem mestu

Vreme čitanja: oko 3 min.

Eva Peron, supruga argentinskog predsednika Huana Perona, bila je mnogo više od prve dame: borkinja za prava žena i radnika, šampionka obespravljenih i siromašnih, potlačenih i poniženih. Preminula je mlada, a njeno balzamovano telo je nestalo 1955, čim je hunta njenog muža srušila s vlasti

  • 0
Evita Peron, Eva Peron, Buenos Ajres, Argentina „Eva Santa”, mural u Buenos Ajresu, kod zgrade Opšte konfederacije rada (CGT), najvećeg argentinskog sindikata. Foto: Profimedia/AFP/Luis ROBAYO

Eva Peron, koju su Argentinci od milja zvali Evita, rođena u siromaštvu kao Marija Eva Duarte, bila je supruga argentinskog predsednika Huana Perona, i šampionka potlačenih, obespravljenih, poniženih, bednih: „bezkošuljaša” (šp. descamisados), kako su nazivani.

Eva, dakle, nije bila puka prva dama: ona je bila ministarka rada involvirana u sindikalnu borbu za radnička prava i bolje uslove, ministarka zdravlja, osnivačica i predsednica dobrotvorne fondacije kojoj je dala svoje ime, osnivačica i predsednica prve velike argentinske ženske stranke, Ženske peronističke partije.

1951. istakla je svoju kandidaturu za potpredsednicu Argentine na izbornoj listi svog supruga, ali je zbog otpora vojnih krugova i buržoazije, a i svog sve goreg zdravstvenog stanja, odlučila da je povuče, iako je imala ogromnu podršku peronističke baze.

Umrla je od raka 1952, u svojoj 34. godini, i dobila državnu sahranu, kakva je rezervisana samo za šefa države; peronisti, koji su mogli i koji mogu imati dramatično različite ideološke pozicije, od ekstremno levih do ekstremno desnih, i danas je drže za sveticu, čak je i zovu „Eva sveta”.

Evita Peron, Eva Peron, Huan Peron, Argentinska istorija Eva i Huan Peron. Foto: Profimedia/Zuma Press/KEYSTONE Pictures USA

U ono vreme je bila planirana izgradnja memorijalnog kompleksa, koji je predviđao spomenik u vidu statue „bezkošuljaša”, veći od Kipa slobode, a u čijem je podnožju trebalo da bude izloženo javnosti balzamovano telo Evino.

Ipak, istorija je krenula drugačijim tokom: septembra 1955. došlo je do vojnog puča i Peron je morao da beži iz zemlje u hitnji, pa nije stigao da se pobrine za evakuaciju Evinog tela, koje je, do izgradnje spomenika, bilo izloženo u njenoj staroj kancelariji u zgradi Opšte konfederacije rada (CGT), najvećeg tamošnjeg sindikata, jednog od najvećih na svetu (okuplja dve trećine argentinskih radnika).

Odmah po dolasku hunte, Evino telo je sklonjeno i narednih 16 godina niko nije znao gde se nalazi: niko nije smeo ni da pita, jer je peronizam praktički stavljen van zakona, pa je svaki vid peronističke ikonografije, a posebno one koja je imala veze s idolopoklonstvom, mogao skupo da košta čoveka, čak i nakon što je vojska zvanično prepustila vlast civilima.

Evita Peron cveće pomen Narod na obeležavanju 60. godišnjice smrti Eve Peron 2012. godine. Foto: Profimedia/AFP/JUAN MABROMATA

Tek se 1971. saznalo šta se desilo: na neki način, pošto je i dalje misterija kako je telo dospelo tamo gde je pronađeno. A pronađeno je na groblju u Milanu, u Italiji, sahranjeno pod imenom Marija Mađi (María Maggi). Bilo je oštećeno tokom prvobitnog prenosa, lice joj je bilo pritisnuto i jedno stopalo unakaženo, jer su telo neko vreme držali u uspravnom položaju.

Te godine je ekshumirano i prebačeno u Španiju, gde je Huan Peron živeo sa svojom trećom suprugom, Izabelom; postoje priče, koje možda nisu tačne, da je Huan držao Evino telo u salonu, u svakom slučaju tamo gde su Peronovi živeli: ako je to tačno, to mora da je bilo krajnje bizarno iskustvo za Izabelu.

1973. godine Huanse vratio u Argentinu i bio izabran za predsednika, s Izabelom kao potpredsednicom, ali je preminuo već 1974, pa je ona, sada predsednica, bila ta koja je vratila Evitino telo u domovinu i izložila ga pored pokojnog supruga.

Izabela je potom 1976. zbačena u novom vojnom puču, koji je doveo na vlast novu huntu, poslednju u argentinskoj istoriji, ali najkrvaviju od svih. Evino telo je kasnije položeno u porodičnu grobnicu Duarteovih, na slavnom groblju La Rekoleta u Buenos Ajresu, gde se i danas nalazi, i gde peronistima služi kao mesto hodočašća.

(P. L.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA