≫ 

Vreme čitanja: oko 4 min.

Ko je bio Ares, neumoljivi i krvožedni bog rata: Upoznajte bliže 12 Olimpljana

M. B.

Vreme čitanja: oko 4 min.

„Vojskomora”, „ljudomora”, „ljudobija”, „ljudoguba”, „krvolija”, „besni”, „napasnik”, „siloviti”, „nezasitni”, „medeni” (bronzani), „krvoločnik”, „zidoder” — tako Homer opisuje grčkog boga rata, preplavljujuću silu koja traži zadovoljenje ratničkom krvlju

  • 0
Mars, Ares, Venera, Afrodita, Stara Grčka, Antika, Rimska imperija, Stari Rim, Grčka mitologija „Venera razoružava Marsa”, Žak-Luj David, 1824. Foto: Wikimedia/Jacques-Louis David/Royal Museums of Fine Arts of Belgium

Za Aresa, boga rata, slobodno se može reći da je među Grcima bio najnepopularniji Olimpljanin, zbog svoje prgave naravi, agresivnosti, neutažive žeđi za sukobom svake vrste, zato što je bio preplavljujuća sila koja se poji krvlju ratnika — pa tako Ahilej žudi da „štitonosnog Areja borca” napoji krvlju Hektora, Prijamova sina.

Homer ga, u Đurićevom prevodu, naziva i „vojskomorom”, „ljudomorom”, „ljudobijom”, „ljudogubom”, „krvolijom”, „besnim”, „napasnikom”, „silovitim”, „nezasitnim”, „medenim” (bronzanim), „krvoločnikom”, „zidoderom”; Ahileja, Odiseja i druge heroje Homer naziva „rušigradima”, ali upravo je to epitet onaj koji Hesiod koristi za sâmog Aresa.

Iz toga je jasno da se radi o božanstvu nereda (haosa) koje svojim delovanjem donosi totalni poremećaj društvene ravnoteže, a po ponašanju može da se poveže sa dosta kasnijim vikinškim „bersercima”, koji su isto tako, ludi i besni i puni mržnje, uništavali sve pred sobom (verovatno pod uticajem jedne vrste psihoaktivnih pečuraka).

Ares se često sreće u društvu svojih sinova sa Afroditom, Foba (Strah) i Dima (Užas), pa ćemo čak i danas, u društvu Marsa (rimski ekvivalent Aresu), u smislu Crvene planete, pronaći dva prirodna satelita nazvana Fobos i Dejmos.

Mars, Ares, Venera, Afrodita, Stara Grčka, Antika, Rimska imperija, Stari Rim, Grčka mitologija Ares, ili zašlemljeni mladi ratnik — rimska kopija grčkog originala. Foto: Wikimedia/Ares_Canope_Villa_Adriana.jpg: Jastrow

Ares se često viđa i s Eridom (rimska Diskordija), boginjom razdora, koja je suprotnost boginji Harmoniji (Konkordija), još jednom detetu Aresa i Afrodite, koja je međutim nasledila majčine osobine — i nije jedina, jer su Ares i Afrodita rodili i Erosa (Kupidon), boga ljubavi i seksa, i Anterosa, boga uzvraćene ljubavi, rođenog da pravi društvo usamljenom Erosu.

Mada igra jako važnu ulogu u „Ilijadi”, gde je praktično sveprisutan, priče vezane za Aresa zapravo nisu brojne, što pokazuje da je igrao relativno malu ulogu u grčkoj religiji, s izuzetkom Sparte, gde je očekivano bio izuzetno poštovan (kao i u Trakiji, što možda svedoči o tračkom poreklu ovog boga i što možda objašnjava njegovu „divljost”).

No to ne znači da priče uopšte ne postoje. Sin Zevsa i Here, brat Hefesta, Ilitije i Hebe, koji je napravio mnoštvo dece sa raznim smrtnicama, ubio je Halirotija, Posejdonova sina, pa mu se sudilo na atinskom brdu Aeropagu: oslobođen je jer se pokazalo da je ubijeni pokušao da ili je već silovao Aresovu kćer Alkipu — i od tada se na Aeropagu sudi ubicama.

Pored mita o oslobađanju Tanatosa (Smrti) iz Sizifovog zatočeništva, najpoznatiji mit vezan za Aresa je onaj koji se tiče Herakla (rimski Herkul). Naime, Aresov sin Kikn napadao je hodočasnike koji su putovali ka Delfima, kako bi svom ocu sagradio hram od lobanja i kostiju putnika i gostiju, što je silno naljutilo Feba Apolona.

Mars, Ares, Venera, Afrodita, Stara Grčka, Antika, Rimska imperija, Stari Rim, Grčka mitologija, Pompeja Mars (Ares) i Venera (Afrodita) na jednoj fresci u Pompeji. Foto: Wikimedia/ArchaiOptix

Feb je zato poslao Herakla da se s njim obračuna, što je ovaj i uradio, ubivši bezakonika, što je razbesnelo Aresa, koji je napao Herakla, kojeg je zaštitila Atina i čak ranila boga rata, ili je pak Zevs sprečio da se dvoboj odigra udarivši munjom između njih i tako ih razdvojivši — sve zavisi koga pitate.

Aresa je kopljem ranio i junak Diomed, potpisnika ovih redova omiljeni grčki heroj iz „Ilijade”, i on uz pomoć Atine. Kaže Homer a prevodi Đurić:

„Potom medenim kopljem Diomed, glasoviti ratnik,

zamahne, ali Palada onda Atena odgurne koplje,

u dno slabina, gde svoj pas pripasuje Arej.

Tu ga Diomed zgodi i kožu mu lepu ogrebe.

Koplje mu potom izvuče, a jaukne medeni Arej,

koliko ume da devet il’ deset hiljada ljudi

zaviče u ratnom času kad zameću svađu i borbu.

Tada Ahejci svi i Trojanci drhtati stanu

od straha koliko Arej nezasitni jaukne ratnik.”

Mars, Ares, Venera, Afrodita, Stara Grčka, Antika, Rimska imperija, Stari Rim, Grčka mitologija „Ludovizi Ares”, rimska kopija iz antoninskog razdoblja (2. vek) grčkog originala iz kasnog 4. veka (helenističko razdoblje). Skulpturu je blago restaurisao Đanlorenco Bernini. Foto: Wikimedia/Marie-Lan Nguyen

Nakon ovog događaja Ares se vratio na Olimp da zaceli ranu i da se požali Zevsu, a za njim su uskor pošle i boginje, Hera i Atina: svi su oni bili aktivni metafizički agenti rata između Danajaca i Trojanaca.

U umetnosti, Ares je uglavnom prikazivan u punoj ratnoj opremi, s oklopom i šlemom te kopljem u rukama, a samo ponekad štitom (iako ga Homer često naziva „štitonosnim”), pa ga je ponekad teško razlučiti od bilo kog drugog ratnika; ili je prikazivan kako vozi kvadrigu s konjima koji iz nozdrva bljuju vatru.

Njegova najdraža životinja bio je pas: po našoj današnjoj logici, to bi moralo da znači da su psi među poštovaocima Aresa bili čuvani i zaštićeni, međutim, sasvim kontraintuitivno (iz našeg ugla) psi su u Sparti, gde spomenusmo da je njegov kult bio jak, bili žrtvovani Aresu.

Njegov već pomenuti rimski ekvivalent Mars imao je ključnu ulogu u istoriji Rima: naime, silovao je vestalku Reju Silviju, koja je rodila Romula i Rema, pa je zato bio bog-zaštitnik grada, kao što je Atina, u svojstvu, između ostalog, i boginje rata, bila zaštitnica Atine. Blagodareći Rimljanima, njegovo ime danas je sačuvano u imenu upravo minulog meseca marta.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA