≫ 

Koreje - dve zemlje koje su izvukle deblji kraj politike: U Korejskom ratu nije bilo pobednika, da li nas očekuje novi? (FOTO) (VIDEO)

Kada je rat izbio, Severna i Južna Koreja su postojale kao privremene vlade i borile su se za kontrolu nad Korejskim poluostrvom, nakon podele Koreje od strane SAD i SSSR

  • 8

Situacija na Korejskom poluostrvu u poslednjih nekoliko dana došla je do usijanja. Razmirice na relaciji VašingtonPjongjang gotovo su svakodnevne, a pretnje preventivnim napadom mogu se čuti iz sata u sat.

 

SAD je strepelai da bi Severna Koreja tokom proslave „Dana sunca“, odnosno rođendana svog osnivača Kim Il Sunga, mogla da izvede još jedan nuklearni test. Amerika ih je upozorila da će, ako se desi neka nuklearna aktivnost izvesti napad, na šta je Severna Koreja reagovala isto, istakavši da u tom slučaju njihovi agresori neće preživeti.

 

Ako je suditi prema paradi koja je nedavno održana u Pjongjangu, gde prikazano najnovije oružje Severne Koreje, moglo bi se reći da to nisu samo prazne pretnje. U čitavoj toj priči najmanje se oglašava Južna Koreja koja bi u tom slučaju prva mogla da se nađe na udaru, prvo zato što je verni saveznik SAD, a drugo zbog nerešenih pitanja sa Severnom Korejom još iz perioda Korejskog rata, koji je za obe zemlje i dalje u toku.

 

Velika pretnja svetu: Oni čuvaju Kim Džong Una, i danas su ZAGRMELI na vojnoj paradi! (FOTO)

 

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

 

Ako bi stvarno došlo do sukoba, malo je verovatno da bi bilo pobednika. Severna Koreja to vidi kao priliku da pokaže svetu da se sa njom ne mogu šaliti, a SAD to smatra prilikom da pokaže da su oni još uvek dominantni u svetskoj politici i da svoje pretnje itekako mogu da ostvare, što smo mogli da vidimo i prilikom reketiranja vojne baze u Siriji 7. aprila.

 

Međutim, razmere takvog sukoba bile bi zastrašujućie ako se osvrnemo na period Korejskog rata koji je i Severnu ali i Južnu Koreju ostavio u katastrofalnom stanju i gotovo na ivici egzistencije i morali su da ulože mnogo napora kako bi bili ovde gde su danas.

 

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

 

Tada, kao i sada sukob došao zbog spoljnih interesa (period Hladnog rata), a da su ove dve zemlje na kraju zbog visoke politike izvukle deblji kraj.

 

Korejski rat je građanski rat koji je izbio 25. juna 1950. kada je komunistička Demokratska Narodna Republika Koreja napala kapitalističku Republiku Koreju. Ovaj sukob je proširen kada su Sjedinjene Američke Države, a kasnije i Narodna Republika Kina ušle u rat zbog hladnoratovskih tenzija.

 

Pomoć Severnoj Koreji bio je i SSSR koji joj je poslao brojno oružje pa je ona na početku sukoba bila u velikoj prednosti. Južnu Koreju su podržavale snage Ujedinjenih nacija, uglavnom američke, iako su mnoge druge države takođe doprinele u pogledu broja vojnika.

 

Foto: Wikipedia/United States Marine Corps

Foto: Wikipedia/United States Marine Corps

 

Kada je rat izbio, Severna i Južna Koreja su postojale kao privremene vlade i borile su se za kontrolu nad Korejskim poluostrvom, nakon podele Koreje od strane SAD i SSSR.

 

Uzrok sukoba je podela Koreje koja je od 1910. do 1945. godine bila pod japanskom vlašću - na sovjetsku i američku okupacijsku zonu nakon predaje Japana u Drugom svetskom ratu. Demarkacijska linija, ustanovljena prethodnim dogovorom iz 1945. godine, išla je 38. paralelom. Bilo je planirano da se po završetku okupacije održe izbori i Koreja ujedini kao država sa jedinstvenom vladom.

 

Foto: Wikipedia/Corporal Peter McDonald, USMC

Foto: Wikipedia/Corporal Peter McDonald, USMC

 

Međutim, kao što se to obično i dešava stvari se nisu odvijale po planu, jer je došlo do izbijanja Hladnog rata, pa su pregovori propali. Umesto toga su SSSR i SAD ustanovili suparničke i ideološki suprotstavljene vlade, odnosno države koje su se nazivale Severna i Južna Koreja, a svaka od njih je želela da ujedini Koreju pod svojom upravom.

 

Pre početka rata Severna Koreja je počela da dovodi trupe duž 38. paralele. Samouvereni severnokorejski vođa Kim Il Sung u početku je odbio pomoć kineskog predsednika Mao Cedunga. Rat je počeo napadom severnokorejskih komunističkih snaga na Južnu Koreju 25. juna 1950. godine.

 

Foto: Wikipedia/United States federal government

Foto: Wikipedia/United States federal government

 

Na početku rata Severna Koreja beleži uspeh dok je južna strana demoralisana i primorana da se povuče, jer isprva SAD nisu želele otvoreno da uđu u rat. Međutim na posletku je doneta rezolucija u UN da se Južnoj Koreji pruži vojna pomoć. Tada počinju da stižu američke trupe iz Japana, ali i oni trpe velike gubitke.

 

Intervencija od strane UN-a kako bi se suzbila komunistička agresija dogodila se jer SSSR nije bio na sednici pa nije mogao da uloži veto, inače bi situacija bila posve drugačija, a verovatno i sam ishod tog rata. UN-ove snage po dolasku u Koreju takođe su doživele veliki poraz.

 

Foto: Wikipedia/USAF

Foto: Wikipedia/USAF

 

Prekretnicu u ratu predstavljalo je iskrcavanje američkih snaga kod Inčona, u severnokorejskoj pozadini. Sa dolaskom američkih trupa stvari se poboljšavaju u korist Južne Koreje.

 

Severnokorejske jedinice su bile prisiljene na užurbano povlačenje, pa su snage UN oslobodile celu teritoriju Južne Koreje. Međutim američki general Makartur je odlučio da pokušao da ujedini Koreju, pod američkom vlašću.

 

Taj je potez ozbiljno zabrinuo komunističku vlast u NR Kini, koja je pokušala upozoriti Amerikance da se zaustave ili će se severnokorejskim jedinicama pridružiti kineske snage. Kina tada šalje svoje dobrovoljce i američke trupe su primorane da se povuku.

 

Foto: Wikipedia/Maj. R.V. Spencer, UAF (Navy).

Foto: Wikipedia/Maj. R.V. Spencer, UAF (Navy).

 

Kada severna strana ponovno prelazi preko 38. paralele, osramoćeni Makartur je javno zahtevao proširenje rata na Kinu i korišćenje nuklearnog oružja, otvoreno se suprostavivši američkom predsedniku Hariju Trumanu.

 

Postojao je strah od Trećeg svetskog rata pa je Makartur smenjen, a front se ubrzo stabilizovao.

 

Foto: AP/Tanjug

Foto: AP/Tanjug

 

Prvi pregovori o primirju su održani 10. jula 1951. u Kesongu. Posle su prekinuti i bilo je održano preko stotinu sastanaka o prekidu vatre. Pregovori su 27. jula 1953. godine završeni potpisivanjem primirja u Panmunjonu.

 

Tehnički gledano, rat još uvek nije završen, ali demarkacijska linija, takozvana „Demilitirazirana zona“ predstavlja de facto granicu dve država.

 

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

 

Posledice ovog rata su bile strašne. Broj ubijenih vojnika se procenjuje na između milion i tri miliona, dok je broj ranjenih višestruko veći. Infrastruktura je posle rata bila u katastrofalnom stanju. Pored materijalne štete, ovaj rat je na stanovništvo jako uticao na psihološkom planu.

 

Opasnost od nove invazije danas vodi politike obe Koreje, a ljudi su se vremenom navikli na stalne pretnje koje su postala njihova svakodnevica, mada nijedna strana nije načinila neki veći korak ka pokretanju novog sukoba ili nastavka rata.

 

Foto: Tanjug / AP

Foto: Tanjug / AP

 

Južna Koreja je nakon rata uspela da se za veoma kratko vreme uzdigne upravo zahvaljujući američkoj pomoći i da postane jedna od najuspešnijih ekonomija Azije, ali i sveta. Zbog bliskih odnosa sa SAD nju često nazivaju 51. američkom državom.

 

Na korak do nuklearnog rata: Ako Severna Koreja i SAD ne "spuste loptu", svet je na rubu katastrofe!

 

Sa druge strane razvoj Severne Koreje zaustavljen je tokom 1970 – tih godina, najviše zbog naftne krize 1974. godine ali i viskokih izdataka za vojsku. Što se tiče njene ekonomije nema puno objektivnih podataka pošto ova zemlja važi za jednu od najtajnovitih država na svetu i svaka informacija koja dolazi odatle u svet strogo je kontrolisana od strane komunističke partije i vrhovnog vođe.

 

S obzirom da su već jednom prošli kroz rat i da je taj period bio najgori po obe zemlje jasno je da bi novi sukob doveo ove države u sličnu situaciju, možda čak i goru jer im sada stoji na raspolagaju i nuklearno oružje, a rat takvog tipa još nikada do sada nije viđen i ne postoje podaci kakve bi mogle da budu njegove posledice, po učesnike ali i čitav svet.

 

Foto: Tanjug/AP/Korean Central News Agency/Korea News Service

Foto: Tanjug/AP/Korean Central News Agency/Korea News Service

 

Mogući prevetnivni rat se najverovatnije i ne bi završio samo u tom delu sveta, jer ima puno zaiteresovanih strana da istaknu ispravnost svoje politike i postupaka.

 

Sa razlogom je i toku Korejskog rata postojala opravdana bojazan da bi sukob tog tipa mogao lako da preraste u novi svetski rat, što je svetu posle toliko stradanja i napora da se uzdigne iz pepela, najmanje potrebno.

 

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

 

Međutim, kako se ovakva pitanja rešavaju iza zatvorenih vrata velikih sila ostaje nam samo da se nadamo da će lideri dobro razmisliti o svojim koracima, jer ovakve teme ne treba rešavati na prečac već ispravno proceniti kakvi bi mogle biti dugoročne posledice, a svi znamo da je dovoljan samo jedan trenutak da se napravi greška toliko pogubna da posle toga teško stvari mogu da se vrate na početak.

 

Pogledajte video:

 

 

Daljinac baner

 

(A.Tašković - a.taskovic@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nikolas

    20. april 2017 | 00:12

    TREBA OTVORENO RECI-PRVA AMERICKA ISPALJENA RAKETA NA KOREJU OZNACICE POCETAK NUKLEARNOG RATA VELIKIH SILA I BICE TO KRAJ LJUDSKOJ RASI!!!!

  • Nole

    19. april 2017 | 23:22

    Uvek su mali bili "topovsko meso"...

  • Vaske

    20. april 2017 | 08:50

    Амери траже нову жртву и погодно тло за рат. Мислим да су им се коцкице склопиле, само овог пута мислим да ће и амерички народ осетити НУКЛЕАРНИ РАТ.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA