HOĆU BEBU: Svakom PETOM PARU u SRBIJI potrebno LEČENJE za POTOMSTVO!

- Svesni smo da RFZO ne raspolaže sa dovoljno novca, ali možemo da primenimo princip iz Nemačke, gde država do 36. godine majke finansira postupke 100 odsto, a kako je majka starija, oni finansiraju manji udeo u lečenju neplodnosti - rekao je dr Bjelotomić

  • 11

U organizaciji Centra za unapređenje zdravlja žena održana je panel diskusija o načinima rešavanja problema neplodnosti u Srbiji.

Na konferenciji su govorili načelnica Odeljenja za vantelesnu oplodnju Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije prof. dr Snežana Vidaković, prof. dr genetičar Miodrag Stojković, doc. dr Dragana Protić iz Instituta za farmakologiju, kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu i dr mr sci. biol. Slobodan Bjelotomić, pomoćnik direktora za oblast transplantacije ćelija i tkiva i biološko medicinski potpomognutu oplodnju Uprave za biomedicinu Ministarstva zdravlja.

SRPSKA BEBA IZ EPRUVETE DOBILA SINA: Čudesna priča iz Vranja

Cilj diskusije bio je da rasvetli trenutnu situaciju u vezi sa sprovođenjem vantelesne oplodnje u Srbiji i pruži uvid u naredne korake različitih aktera uključenih u rešenje problema neplodnosti u Srbiji.

Kad je u pitanju postupak vantelesne oplodnje, medicina jako brzo napreduje.

Pre 37 godina rođena je prva "beba iz epruvete", a prva srpska "beba iz epruvete", Miloš Trajković iz Vranja, danas ima 28 godina i sam je nedavno postao otac.

Procedura VTO se menja sa napredovanjem novih tehnologija i razvojem novih lekova, tako da danas imamo na raspolaganju rutinsko zamrzavanje embriona, zatim lek koji zamenjuje sedmodnevnu terapiju, gde jedna injekcija zamenjuje sedam dana primanja injekcija, kao i embrioskop, odnosno sistem za kontinuirano praćenje embriona od momenta oplodnje do dana transfera i mnoge druge stvari koje u ranim danima primene VTO nisu postojale.

Foto: presscentar.uns.org.rs Foto: presscentar.uns.org.rs

Prema rečima prof. dr Snežane Vidaković, načelnice Odeljenja za vantelesnu oplodnju Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije, govor o sterilitetu se sve više pretvara u razgovor o VTO.

- Zaobilazimo prirodu, a nismo pametniji od nje. Medicina daje nove mogućnosti, ali zašto bi žena koja može da zatrudni ignorisala prirodu i svoje mogućnosti. Kada je prirodno začeće nemoguće, VTO je rešenje koje omogućava materinstvo ženama koje pre toga nisu imale nikakvu šansu. Zatucanost s jedne strane, emancipacija s druge strane i opšta otuđenost među ljudima dovode do toga da dosta žena propusti godine pogodne za rađanje u traženju posla, odgovarajućeg partnera ili oba. Pravo pitanje bilo bi kako do više beba uopšte, a VTO je poslednja opcija - objasnila je doktorka Vidaković.

Novi test povećava uspeh vantelesne oplodnje!

 

Srbija je sa manje od tri hiljade urađenih ciklusa godišnje znatno ispod evropskog proseka za broj urađenih VTO spram broja stanovnika.

Evropski prosek je 1.050 ciklusa na milion stanovnika, što znači da bi kod nas godišnje trebalo da se uradi oko 7.000 ciklusa VTO.

Sve državne klinike ukupno, na godišnjem nivou, urade do 1.500 ciklusa, a jedine su uključene u državni program finansiranja VTO.

Foto: presscentar.uns.org.rs Foto: presscentar.uns.org.rs

Dr mr sci. biol. Slobodan Bjelotomić, pomoćnik direktora za oblast transplantacije ćelija i tkiva i biološko medicinski potpomognutu oplodnju Uprave za biomedicinu Ministarstva zdravlja rekao je da država ima najveću ulogu u celom ovom projektu.

- Država mora da pronađe način da poveća broj vantelesnih oplodnji o trošku države, da parovima koji se leče budu dostupne sve savremene metode i terapije i da se efikasnije uredi čitav sistem, kako bi dobili više beba na ovaj način i povećali natalitet - istakao je dr Bjelotomić.

On je istakao da naša država trenutno nema ozbiljan program za vantelesnu oplodnju, koji bi dao značajne rezultate, poput onih u mnogim evropskim zemljama.

- Dok se u nekim evropskim zemljama četiri i više odsto ukupno rođenih beba dobije uz pomoć vantelesne oplodnje, mi smo verovatno na začelju Evrope i po broju pokušaja i po broju beba rođenih na ovaj način. Kada je u pitanju finansiranje vantelesne oplodnje, svesni smo da RFZO ne raspolaže sa dovoljno novca, ali možemo da primenimo princip iz Nemačke, gde država do 36. godine majke finansira postupke 100 odsto, a kako je majka starija, oni finansiraju manji udeo u lečenju neplodnosti. Time se i parovi stimulišu da što mlađu krenu u proceduru lečenja, kada je i uspeh VTO najveći - završio je dr Bjelotomić.

Pet državnih klinika na godišnjem nivou, uradi ukupno do 1.500 ciklusa.

Ove jeseni je tačno dve godine od kad privatne zdravstvene ustanove nisu uključene u taj program, a zdravstvene vlasti ne objavljuju kad bi se moglo očekivati ponovno raspisivanje tendera za njihovo ponovno uključenje.

Foto:ivf.zcvaljevo.rs Foto: ivf.zcvaljevo.rs

U međuvremenu, Slovenija finansira 6 pokušaja za prvo i 4 pokušaja za drugo dete, Hrvatska 4 pokušaja VTO i dva sa zamrznutim embrionima, a čak i Crna Gora je u okviru evropskog proseka.

STIGLA ANĐELIJA! U Svilajncu rođena prva beba začeta vantelesnom oplodnjom!

Prof. dr Miodrag Stojković, naš poznati genetičar, ističe da je u porastu broj parova koji iz medicinskih razloga moraju na VTO.

- Jedan od bitnih faktora u borbi protiv steriliteta je vreme: kome se obratiti, koji je uzrok, prikupljanje analiza, ulazak u program, priprema za postupak i sama VTO, šta ako ne uspe, da li je donacija gameta/embriona brža i efikasnija solucija? Nažalost, u Srbiji je socio-ekonomski faktor jedan od glavnih razloga zašto parovi odlažu sve navedene korake, uključujući i VTO. Zato državni program besplatne VTO treba parovima da ponudi brza i efikasna rešenja lečenja sterilteta, a oni, na osnovnu relevantih i proverenih podataka, odluče da li će pomoć potražiti u akreditovanoj državnoj ili privatnoj ustanovi - rekao je doktor Stojković.

Foto-ilustracija: Foter/Image Editor Foto-ilustracija: Foter/Image Editor

Doc. dr Dragana Protić iz Instituta za farmakologiju, kliničku farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu, objasnila je da klinički farmakolog ima zadatak da obezbedi da primena lekova bude u punoj meri efikasna, bezbedna i odabrana u skladu sa farmakoekonomskim principima.

- In vitro fertilizacija je možda najbolji primer takve odmerene primene lekova pošto su lečeni, najčešće, osobe u punoj životnoj snazi, pa je teško prihvatiti bilo kakve negativne posledice terapije. Stoga je neophodno pažljivo sagledati primenu lekova koji se koriste u ovoj osetljivoj oblasti medicine, a ovaj kompleksni milje zahteva timski rad stručnjaka različitih profila, između ostalog i zbog toga što oni koji se podvrgavaju in vitro fertilizaciji ulažu veoma mnogo, a uspeh je neizvestan - naglasila je doktorka Protić.

Od sada Telegraf pratite i na Vajberu!

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • DH

    16. oktobar 2015 | 16:23

    Prirodno bi zaceli kad ne bi cekali do 40.godine zivota da prave decu..Normalno da nece da ide...

  • Lik

    16. oktobar 2015 | 15:59

    Lečenje za lečenje nego pitanje je što je takva situacija u našoj Srbiji? Pa da utičemo u tom segmentu nekako. Da uložimo novac i trud u zdravu hranu, da zabranimo gmo, zabranimo prskanje voća i povrća, smanjimo stres vraćajući staro radno vreme i sve što treba

  • Boom

    16. oktobar 2015 | 22:00

    Sve se našli profesori privatnici da pričaju kako bi trebalo država da im daje pare. Tj da država plaća pokušaje u privatnim klinikama. A u tim istim klinikama nisu uložili u opremu zadnjih 10 godina. Uslovi nikakvi. Embrioskop ko ima? Mogu samo da sanjaju i da nam maza oči. Ko je pametan nek se uputi za inostranstvo. Da smo njih čekali ne bi imali ova dva andjela.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA