BEOGRAD ĆE KONAČNO REŠITI EKOLOŠKE PROBLEME: Skupština grada usvojila Akcioni plan adaptacije na klimatske promene (FOTO)

Vesić je podsetio da se trenutno kanalizacija izlava u naše dve reke i da u Beogradu ima čak 107 direktnih ispusta u Savu i više od 130 u Dunav, što je nedopustivo

  • 0

Gradski menadžer Goran Vesić obratio se danas učesnicima na prezentaciji Akcionog plana adaptacije na klimatske promene sa procenom ranjivosti u Domu omladine, kada je govorio o svim ekološkim problemima s kojima se Beograd suočava.

SRPSKA SRAMOTA: Smeće sa deponije ZATRPALO Frušku goru, od SMRADA ne može da se živi! (FOTO)

On je tom prilikom podsetio da je ovaj akcioni plan usvojila Skupština Grada Beograda, na sednici održanoj 23. oktobra ove godine.

– Beograd je prvi grad u regionu koji ima ovaj akcioni plan, na šta smo veoma ponosni. Plan će imati smisao samo ako bude sproveden u delo, a ne ako ostane slovo na papiru. Nova gradska vlast veliku pažnju pridaje zaštiti životne sredine – rekao je Vesić i zahvalio svima koji su učestvovali u izradi akcionog plana.

Gradski menadžer je podsetio da je jedan od najvažnijih projekata na kojem se trenutno radi sanacija deponije u Vinči. To je trenutno najveće javno-privatno partnerstvo na teritoriji Srbije, a vrednost projekta je oko 250 miliona evra.

Foto: A. Nalbantjan, Telegraf, Wikipedia/Magnus Manske, ZlatanJovanovic,Tanjug/Beoinfo Foto: A. Nalbantjan, Telegraf, Wikipedia/Magnus Manske, ZlatanJovanovic,Tanjug/Beoinfo

Goran Vesić je precizirao da je trenutno aktuelna jedna od poslednjih faza pre raspisivanja tendera za izbor partnera, a u najuži krug već je ušlo nekoliko kompanija. Taj projekat je važan ne samo sa aspekta zelene ekonomije već i zbog toga što rešava veliki ekološki problem, budući da Beograd trenutno ima najveću i neuređenu deponiju komunalnog otpada u Evropi.

Vesić je takođe podsetio da je jedna od prvih odluka nove gradske vlasti bila formiranje Direkcije za upravljanje otpadom, što takođe govori o tome koliki se značaj pridaje životnoj sredini.

Građane ćemo takođe stimulisati da obavljaju separaciju otpada, i to preko računa ili drugih subvencija. Čekamo i odobrenje za javnu nabavku kako bismo počeli da menjamo propale podzemne kontejnere i na taj način rešavamo problem koji smo nažalost nasledili. Planiramo da novi kontejneri omoguće separaciju otpada – naglasio je Vesić i dodao da je velik broj građana već prihvatio kontejnere u koje se odlaže stakleni

To pokazuje, istakao je Vesić, da kada ponudite nešto novo i dobro, građani to umeju da prepoznaju i prihvate. On je najavio i da je u planu izgradnja pet fabrika za preradu otpadnih voda, što će se takođe raditi javno-privatnim partnerstvom, kao i nedostajuća kanalizacija u brojnim delovima grada za šta, nažalost, treba vremena.

Vesić je podsetio da se trenutno kanalizacija izlava u naše dve reke i da u Beogradu ima čak 107 direktnih ispusta u Savu i više od 130 u Dunav. To je nedopustivo, zaključio je gradski menadžer, i zbog toga Grad Beograd pokreće ovaj projekat.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Sadnja drveća i edukacija dece još u vrtićima takođe će biti prioritetn u narednom periodu.

Kada je reč o klimatskim promenama, Beograd jeste ugrožen, a najviše bujičnim tokovima. Dokaz za to su poplave u Obrenovcu, a slično se desilo i pre deset godina, tako da ovaj problem eskalira u ciklusima.

– Grad je po prvi put inicirao kompletnu regulaciju svih bujičnih tokova na teritoriji Beograda, kako bismo sopstvenim sredstvima ili sredstvima iz fondova EU počeli da rešavamo ovaj problem i kako se više ne bi ugrožavali životi ljudi i ekonomija. Sa Vladom Velike Britanije radi se regulacija toka Kolubare, a spremamo se i za Topčidersku reku, koja je takođe veoma problematična. Posledice klimatskih promena po ekonomiju sve se više osećaju i zato moramo da odgovorimo na te izazove – istakao je Vesić.

Grad će uložiti trud kako bi se stanovništvo dodatno osvestilo, a pored edukacije prioritetni su i projekti od značaja za širu zajednicu ali i oni manji, lokalnog karaktera.

Želja nam je da postanemo vodeći grad u regionu kada je reč o poštovanju životne sredine i adaptaciji na klimatske promene. To mesto pripada Beogradu i vreme je da budemo prvi i primer ostalim gradovima u regionu, naravno uz pomoć naših francuskih, nemačkih i drugih prijatelja. Na ovom problemu mora zajednički da se radi i mora da postoji zajednička odgovornost i svest – napomenuo je Vesić.

Foto: Promo / Wiener osiguranje Foto: Promo / Wiener osiguranje

Gradski menadžer je dodao da će Beograd veoma aktivno sporovoditi mere iz akcionog plana i svake godine javnosti će se podnositi izveštaji o onome što je urađeno.

Akcioni plan koji je timski urađen predstavljao je delikatan i komplikovan zadatak za sve, naglasio je Goran Trivan, gradski sekretar za zaštitu životne sredine.

Ipak, zadovoljni smo proizvodom, rekao je Trivan. On je podsetio da je Beograd jedini grad u regionu koji ima Strategiju pošumljavanja, a Plan upravljanja otpadom Svetska banka je ocenila je kao jedan od najboljih.

– Sada prvi u regionu imamo izuzetno kvalitetan akcioni plan, što govori o tome da se ozbiljno radi i da naš glavni grad ima kapacitete za to. Ipak, Srbiji je potrebno više od trinaest milijardi evra da bi u budućnosti rešila najvažnija pitanja životne sredine. Srećna okolnost je da imamo ljude koji veoma dobro razumeju značaj zaštite životne sredine, a u tome imamo i pomoć stručnjaka iz sveta – istakao je Trivan.

Beogradu su u ovom segmentu potrebna veća ovlašćenja, precizirao je Trivan, ali i bolja koordinacija. U sve planske dokumente grada treba da uđu standardi koji će život na ovom prostoru učiniti boljim.

Na prezentaciji su govorili i predstavnik Nemačkog društva za međunarodnu saradnju GIZ Jakob Deč i predstavnica francuske ambasade Viržina Manfroni.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA