SINIŠA MALI: Ponosan sam na gradilišta u Beogradu, a biće ih još!

U intervjuu za list "Diplomacy and commerce", gradonačelnik Beograda je pričao između ostalog i o privatizaciji PKB-a, Sava centru, IT sektoru u Srbiji, i projektu "Beograd na vodi"

  • 3

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali, u intervjuu za list "Diplomacy and commerce", kazao je da je glavni grad Srbije danas u mnogo boljem finansijskom stnaju nego što je bio kada je sadašnja vlast preuzela vlast nad njime, a da je nastavio da funkcioniše po starom principu, sigurno bi otišao u bankrot, što su svi izveštaji i podaci pokazivali.

 

BEOGRAĐANI VOLE LUKSUZ: Skupi stanovi ne čekaju dugo kupca, iako je kvadrat i do 3.000 evra

 

Beogradski investicioni dani su velika prilika za Beograd i Srbiju

 

- Dočekalo nas je 1,1 milijardu evra duga i budžetski deficit od preko 20 odsto. Vratili smo 250 miliona evra duga, a deficit smo smanjili skoro četiri puta. Da bismo to postigli, bilo je neophodno konsolidovati rad javnih preduzeća, napraviti određene uštede i praktično "dovesti u red" grad, a da se pritom ne zadužujemo ni jedan jedini dinar. Ja sam zadovoljan rezultatima i mislim da se krećemo u pravom smeru. Što se tiče predloženog zakona o finansiranju lokalnih samouprava, grad će ga podržati i spremni smo da napravimo odrđene uštede. Imamo stabilne prihode, rashode isplaćujemo na vreme i dovoljno smo stabilni da bismo mogli da podnesemo taj teret. Od početka smo dobar partner vladi, i zajedno smo u ovom poslu - kazao je gradonačelnik.

Da li su veliki projekti u Beogradu nastavak beogradizacije nauštrb Srbije ili veliki beogradski projekti vuku Srbiju?

 

 

Foto: Promo

Foto: Promo

 

Nijedan projekat koji radimo nije nauštrb razvoja Srbije, naprotiv. Poznato je da su glavni gradovi lokomotive razvoja država i da ih prosto "vuku" napred. To nam upravo i jeste cilj, da našim uspešnim projektima pomognemo i razvoj cele zemlje. Beograd ima udeo od 40 odsto BDP-a Srbije i to je pravi pokazatelj koliko je važno da se grad razvija. Imate na primer "Beograd na vodi", koji pokreće građevinsku industriju cele zemlje, zapošljava na stotine radnika, širi dobar glas o Srbiji u svetu. Beograd i Srbija su postali prepoznatljivi po ovom projektu u svetu, a svako ko dođe u zemlju, bilo da je investitor, novinar ili turista, prvo pita za "Beograd na vodi".

Kolike su infrastrukturne obaveze grada kada je u pitanju "Beograd na vodi" i šta to znači za infrastruktrno opremanje drugih delova grada?

 

"Beograd na vodi" je značajan iz nekoliko razloga. Osim što će potpuno promeniti perspektivu grada i od njegovog najružnijeg dela napraviti najlepši, on nam daje podsticaj i da završimo projekte koji se nisu radili decenijama unazad. Infrastrukturu unutar projekta radi isključivo investitor, a obaveza države je da obezbedi neophodnu infrastrukturu do granica "Beograda na vodi". Uradiće se magistralni gasovod od Bežanijske kose do Padinske skele, kišni kolektor "Hitna pomoć". Mi taj problem otpadnih voda i kišne kanalizacije nismo uspevali da rešimo tri decenije. Takođe, zahavljujući "Beogradu na vodi" završili smo i prvi fazu izgradnje stanice Prokop, a u toku su radovi na pristupnim saobraćajnicama. I naravno, izmeštamo Autobusku stanicu u Blok 42, a ona će najzad dobiti moderan izgled kojim ćemo se, siguran sam, ponositi.

 

Foto: Promo

Foto: Promo

Zašto PKB nije privatizovan iako je imao ozbiljne interesantne u kineskim investitorima, kakva logika stoji iza prenošenja vlasništva na republiku?

 

PKB do sada nije imao ozbiljne interesente i zato nije privatizovan. Međutim, nedavno nam je bila u gostima upravo visoka delegacija grada Pekinga i tom prilikom su ponovo iskazali interesovanje za PKB i rekli da su 70-ih godina, kada su počeli da ekonomski jačaju, upravo dolazili u PKB da "pokupe" naša iskustva. Kada je reč o prenosu vlasništva na republiku, logika je u tome što republika, za razliku od lokalne samouprave, po Zakonu o privatizaciji, jedina može da sklopi ugovor o strateškom partnerstvu. Naime, ovaj zakon predviđa kao model privatizacije strateško partnerstvo samo za preduzeća koja su u vlasništvu republike. To odgovara našim potrebama kada je u pitanju PKB. Zatim, on podrazumeva i tzv. mere rasterećenja, odnosno neke dodatne opcije kako dugovi preduzeća mogu da se regulišu. To sve znači jednu ozbiljnu opciju više, koja po zakonu nije bila dostupna Gradu Beogradu.

Dinamika ostalih najavljenih ulaganja: Meita, Ikea, Lidl.

 

Proletos smo zaista imali pravi investicioni bum, kada je počelo da se gradi nekoliko velikih i važnih objekata za grad. Osim ovih koje ste naveli, tu je i hotel Hilton, čije radove sam nedavno i obišao, zatim nekoliko objekta u okviru projekta "Beograd na vodi", gde na stotine radnika celodnevni radi. Ukupno smo samo u mesecu aprilu imali započete projekte u vrednosti od 400 miliona evra. Svi oni teku po planu i predviđenoj dinamici, i Beograd je zaista postao grad kranova i dizalica, kao što smo to i obećali. Ponosan sam na brojna gradilišta u gradu, a biće ih sve više.

 

Foto: Beoinfo

Foto: Beoinfo

Da li vi vidite Beograd kao novi Berlin, gde su sličnosti, gde su razlike? Zašto Beograd i dalje nije grad muzeja, zašto nije prihvaćena inicijativa za Džez muzej?

 

Beograd ne treba da bude novi Berlin, on je grad za sebe, vrlo specifičan, sa svim svojim vrlinama i manama. Ima mnogo razloga zašto turisti posećuju Beograd i u tom nekom kontekstu ga poistovećuju sa Berlinom. I to je dobro, da idemo napred, da se razvijamo, da pružamo mladima zanimljiv zadržaj. U kontekstu kreativnog i modernog grada, sigurno da podseća na Berlin, i svakako da možemo i da treba da se ugledamo na evropske metropole. Što se tiče Muzeja džeza, od toga se nije odustalo. Taj muzički legat bi trebalo da bude zajednički projekat Kuće legata i Doma omladine, a trenutno se radi na projektu, kako bi u narednom periodu mogla da se obezbede sredstva i pristupi realizaciji.

Šta takva finansijska pozicija znači za određivanje glavnih prioriteta u razvoju grada i načina finansiranja (metro i drugo)?

 

Prilikom planiranja investicionih projekata koje će Grad Beograd razvijati u narednom periodu, polazi se od prioriteta definisanih strateškim dokumentima koji su usvojeni na nivou republike i grada, kao i od analize finansijskih efekata na gradski budžet. Grad koristi poseban analitički alat koji je razvila Svetska banka, koji omogućava dugoročne finansijske projekcije, i nijedan projekat se ne realizuje dok se ne sagleda koliko će to da košta budžet i građane. Projekti čiji je razvoj trenutno u toku su u tom smislu finansijski održivi, ne utiču značajno na povećanje cena komunalnih usluga, i relaizovaće se iz ušteda u budžetu, na teret privatnih partnera kroz javno-privatno partnerstvo, ili će čak njima biti ostvarivan dodatan javni prihod (koncesione naknade i slično).

 

Foto: beobuild.rs

Foto: beobuild.rs

Gde se planiraju javno-privatna partnerstva, da li su sva potrebna (LED osvetljenje) da li će doživeti sudbinu Đilasovih kontejnera?

 

Pored projekata JPP za gradski i prigradski prevoz, kao i za deponiju u Vinči, koje je odorila republička komisija za JPP, u planu su još tri velika projekta po ovom modelu - koncesije za ulični mobilijar i podezmen garaže, kao i JPP za zamenu javnog osvetljenja u prigradskim opštinama po ESKO modelu, tj. finansiranjem iz ušteda ostvarenih usled manjih računa za struju. Njihovom realizacijom, Beograd će biti jedinica lokalne samouprave sa najviše projekata JPP u Srbiji, a o tome se stara posvećen tim ljudi pri mom kabinetu, formiran po stupanju na snagu Zakona o ulaganjima. Svi projekti se u tom smislu pažljivo razrađuju do najsitnijih detalja, kako bi bilo uspešno realizovani, i kako bi i oni koji nas zamene na ovom mestu mogli da se ponose njima, a uvek u najboljem interesu građana.

"Sava centar" - hoće li to biti problem republike ili grada, šta još Beograd čini da postane regionalni kongresni centar?

 

Problem "Sava centra" rešava se zajedno sa republikom, a kako bi se Beograd učinio kongresnom prestonicom regiona, s obzirom na to da imamo najveći kongresni centar na Balkanu. Ideja je da se učešćem privatnog sektora izvrši rekonstrukcija objekta, poveća energetska efikasnost i smanje računi za grejanje i struju, te da se dovede profesionalni menadžment koji će da radi na osavremenjivanju sadržaja i dovođenju što većeg broja međunarodnih skupova. To će imati značajne pozivitvne eksterne efekte na celokupnu kongresnu industriju, od avio-prevoznika, preko hotelijera do ugostitelja. Nadamo se da će ovo biti završeno do kraja ove godine, kako bi rekonstrukcija počela 2017.

 

Foto: Wikipedia/Daniel Aragay

Foto: Wikipedia/Daniel Aragay

Berlin je pored centra kulturnog i noćnog života i jedna od najinteresantnijih IT habova u Evropi. Da li tu možemo da pariramo?

 

Možemo, s obzriom na veliki potencijal našeg IT sektora. Zajedno sa republičkom vladom radićemo na merama podrške i podsticaja ovoj industriji, koja ostvaruje ogroman devizni priliv, i celom svetu na najbolji način pokazuje srpsku pamet. Potpuno se slažem da Beograd ne nudi samo veliko gostoprimstvo, dobar noćni provod i ukusnu hranu, već i mlade, sposobne i kreativne ljude koji su u potpunosti u toku sa svim svetskim trendovima. Kao gradska vlast, spremni smo da ih na svaki način podržimo, i siguran sam da ćemo u tome i uspeti.

 

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zr

    18. oktobar 2016 | 10:37

    Da se preselimo svi u Beograd kad se kod nas nista negradi u Zrenjaninu

  • razocaran gradjanin

    18. oktobar 2016 | 10:35

    samo se Beograd gradi na grbaci zaposlenih u Srbiji.Sta je sa drugim gradovima,zasto se oni ne grade?Dosta vise.Beogradjani neka grade sami svoj grad.Vise od 50 god.se gradi Beograd i samo Beograd,i samo Beograd....Dosta bre vise

  • HAJ !

    18. oktobar 2016 | 12:02

    Ne grade to beogradski urođenici, a posle se ponose. "Selo radi - BG se gradi."

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA