≫ 

Diplomatski rat zapalio Istok i Zapad: Koja je razlika između zvaničnih obaveštajaca i mračnog sveta špijuna?

Ambasadori i ostale diplomate šalju izveštaje o stanju u jednoj zemlji, prate se izbori, prati se politički život, ekonomija... Ali, kada se pređe ta tanka granica i oni postaju špijuni?

  • 5

Slučaj trovanja bivšeg kontrašpijuna Sergeja Skripalja izazvao je novu buru u i onako krhkim odnosima Zapada i Rusije. Epizoda u tom novom sukobu je i proterivanje diplomata na obe strane. Ono je započeto na inicijativu britanske premijerke Tereze Mej. Ona je izjavila je da su dvadeset troje proteranih ruskih dipomata "prikriveni obaveštajci". Kada se skinu diplomatske "bele rukavice", jednostavnim jezikom rečeno, britanska premijerka ih je optužila da su zapravo špijuni. Pitali smo stručnjake za razliku između zvaničnih obaveštajaca koji deluju pod okriljem diplomatsko-konzularnih predstavništva i mračnog sveta špijunaže?

Ko neće da se nađe na zajedničkoj fotografiji sa Haradinajem i šta Dačić kaže o ruskim diplomata u Srbiji

Diplomate po pravilu imaju zaduženja da prate sva dešavanja u zemlji prijema u skladu sa interesima da razvijaju odnose, ali i da informišu i obaveštavaju kakva je unutrašnja i spoljna politika te zemlje domaćina, kaže za Telegraf.rs, karijerni diplomata Zoran Milivojević.

- Međutim, svi na svetu diplomatiju koriste i za prikupljanje internih informacija i za pravljenje internih analiza o zemlji u kojoj se nalaze iz posebnih interesa. Tako je od kada je sveta i veka - slikovito je opisao Milivojević.

Foto: A. Nalbantjan

On kaže da su diplomatija i diplomatska mreža najbolja mogućnost zemlje da na jedan legalan način uspostavi mrežu u drugoj zemlji i za praćenje i za prikupljanje informacija od posebnog interesa.

- Zbog toga je diplomatija interesantna i zbog toga taj problem sa diplomatijom. Postoji Bečka konvencija i na osnovu nje je jasno zapisano šta je to što diplomate mogu, smeju i treba da rade legalnim putem. Sve što je preko toga, sve što su ilegalne aktivnost, prikupljanje internih informacije, angažovanje ljudi u nekoj zemlji je suprotno Bečkoj konvenciji i onda se na osnovu toga ljudi proteruju - objasnio je ovaj karijerni diplomata.

Prema njegovim rečima, diplomatija je posebno interesantna, jer su mogući kontakti na najvišem nivou za prikupljanje najosetljivih informacija u jednoj zemlji.

- Njima su dostupni predstavnici najvišeg državnog i političkog vrha, političke stranke... Diplomate imaju imunitet i nemaju ograničenja u smislu kretanja ili represivnih mera i to im omogućuje da prikupljaju informacije od posebnog interesa, odnosno ono što drugim smrtnicima nije dostupno - kazao je Milivojević i napomenuo da su vojni izaslanici isključivo u toj funkciji.

Foto: Tanjug/Rade Prelic

Svaka diplomata koji dolazi mora dobiti agreman, napominje profesor Fakulteta bezbednosti Zoran Dragišić. On za Telegraf.rs kaže da ukoliko se zemlja prijema ne složi sa dolaskom nekog diplomate, on ne može dođi uzemlju prijema.

- Ta praksa uskraćivanja agremana je jako retka, ali se dešava. Tu oblast Bečka konvencija vrlo striktno reguliše, kako status diplomatskog osoblja, tako i njegove obaveze i prava, odnosno reguliše diplomatski imunitet - rekao nam je Dragišić.

On kaže da kada se govori o diplomatama neka tajnih zadataka.

- Imate predstavnike obaveštajnih službi, koji se na pomenuti način i akredituju u zemlji domaćina. Manje-više, ako imate izaslanika odbrane ili vojnog ataša, to se rešava tako što zemlja prijema zna ko je taj čovek. U ovom slučaju govorimo o obaveštajnom radu koji je legalan - kazao je profesor Fakulteta bezbednosti i objasnio kako funkcioniše aktivnost navedenog osoblja:

- Imate predstavnike obaveštajnih službi koji traže podatke i dobije ih i preko njega se podaci razmenjuju.

Foto: Medija centar Beograd

S druge strane, imate špijunažu, koja je nelegalan posao, istakao je Dragišić.

- Prikupljanje podataka u današnjem svetu nije toliko komplikovano i nije toliki problem. Problem je subverzivna delatnost, odnosno da se na teritoriji zemlje domaćina napravi mreža agenata, da se vrbuju ljudi, da se pokuša uticati na političke i ekonomske tokove u jednoj zemlji... To je nelegalno i protivpravno i to svaka zemlja u domaćem zakonodavstvu inkriminiše, odnosno definiše kao krivično delo - izjavio je Dragišić.

U tom smislu treba praviti razliku između onoga što je legalan diplomatski posao i onoga što je nelegalna, špijunska i subverzivna delatnost.

- Špijunaža i subverzivna delatnost su zabranjeni i svaka zemlja se od toga štiti, a diplomate i obaveštajci prikupljaju podatke i informacije o zemlji domaćinu iz otvorenih izvora i najčešće im upravo zemlja domaćin izlazi u susret i daje određene informacije koje su bitne. Ambasadori i ostale diplomate šalju izveštaju o stanju u jednoj zemlji, prate se izbori, prati se politički život, ekonomija... To i jeste zadatak diplomatskih predstavnika - zaključio je Dragišić.

Daljinac

M. Ivas (marko.ivas@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Srba

    2. april 2018 | 16:30

    Putin ce ji sve potuci do nogo. Najgore od svega sto ce Eu ekonomija da strada

  • Brranko🎭

    2. april 2018 | 17:24

    Da li neko ozbiljno veruje u tu pricu o trovanju?

  • adem

    2. april 2018 | 16:55

    Nek pocne vec pravi rat istoka i zapada ne samo diplomatski

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA