≫ 

Srbija, Rusija i Kina u klinču sa SAD, Britanijom i Francuskom na sednici Saveta bezbednosti UN o Kosovu (FOTO) (VIDEO)

Na sednici je bio razmatran Izveštaj generalnog sekretara UN o radu Unmika za period od 17. januara do 15. aprila

U Njuorku je održana redovna, tromesečna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija posvećena Kosovu i Metohiji, na kojoj je Srbiju predstavljao ministar spoljnih poslova, Ivica Dačić. On je u svom izlaganju dao osvrt na Izveštaj generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o radu Unmika u tom periodu i izneo našu ocenu aktuelne situacije na Kosovu i Metohiji.

Generalni sekretar svetske organizacije Antonio Gutereš u tromesečnom izveštaju o Kosovu izneo je zabrinutost zbog znakova pogoršanja odnosa između Beograda i Prištine, posebno nakon hapšenja direktora vladine Kancelarije za KiM Marka Đurića.

Švedska, Velika Britanija, Francuska, SAD, Poljska i Holandija ponovile su, na sednici Saveta bezbednosti UN, da je gotovo dvadeset godina posle okončanja sukoba na Kosovu vreme da se promeni format rasprave o kosovskoj krizi u sedištu UN, čemu se oštro protive Rusija, Kina i Srbija.

RUSIJA NE ODSTUPA OD SVOJIH STAVOVA: SITUACIJA NA KOSOVU SE POGORŠAVA

Ruski diplomata pri UN Vladimir Safronkov založio se za isto tromesečno sastajanje, ističući da ruska pozicija staje nepromenjena kao i da Rezolucija 12 44 treba da ostane "kamen temeljac" rešenja.

Safronkov je istakao da misija UN na Kosovu treba da nastavi da igra važnu ulogu, jer je situacija daleko od stabilne, odnosno ona je, kako je naglasio, "pogoršana".

- Situacija na Kosovu daleko je od ružičaste kakvu predstavljaju zagovornici nezavisnosti Kosova, pa se čudimo namerama o povlačenju nekih međunarodnih snaga sa KiM - rekao je ruski diplomata navodeći da to može da destabilizuje Balkan u celini.

Istakao je i da je potrebna puna implementacija briselskog sporazuma, navodeći da je u centru pažnje Rusije primena tog sporazuma i kreiranje ZSO.

Ruski diplomata pri UN Vladimir Safronkov-Printskrin: Youtube/ Russia Insight

- Euleks planira da ode, a situacija je pogoršana, nema napretka u istrazi ubistva Olivera Ivanovića, koji je ubijen 16. marta, mnogo vremena prošlo, a nema informacija o toj istrazi - rekao je Safronkov i dodao da istina mora da bude otkrivena što pre je moguće.

Još jedan incident dogodio se 26. marta - nasilno hapšenje i poniženje Marka Ðurića koje su izvele specijalne snage iz Pristine što je, prema rečima ruskog diplomate,  primer da tu nema vladavine prava.

On je rekao da "neke članice Kfora tajno obučavaju pripadnike kosovskih snaga u bazi Bondstil" što zahteva hitnu istragu.

Safronikov je zatražio da se sprovedu svi prethodno postignuti sporazumi između Beograda i Prištine, upozoravajući da ni, skoro osam godina od objavljivanja izveštaja Dika Martija, nema napretka u procesu formiranja suda za zločine pripadnika OVK.

"Kosovska kriza može biti rešena samo u okvirima međunarodnog prava", rekao je on, istakao da Beograd ima konstruktivan pristup i dodao da je Rusija zabrinuta zbog pritiska na Beograd da prizna nezavisnost Kosova. On smatra da ne sme da bude nikakvih ultimatuma.

Safronkov je podsetio da je Savet bezbednsoti oformio Unmik i samo to telo ima pravo da odlučuje o toj misiji kao i da jednostrana mišljenja nemaju pravnu snagu.

SAD I VELIKA BRITANIJA POZIVAJU OBE STRANE NA UZDRŽAVANJE OD PROVOKACIJA

Predstavnici SAD i Velike Britanije u Ujedinjenim nacijama pozvali su danas Beograd i Prištinu da napreduju ka normalizaciji odnosa i klone se provokacija, a istovremeno su se založili za proređivanje sednica Saveta bezbednosti UN posvećenih Kosovu.

Predstavnica SAD Ejmi Tako pozvala je dve strane da što pre sprovedu dosad postignute dogovore, a s druge strane, založila se za prestanak rada Unmika i za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući svetsku organizaciju. Ona je istakla da SAD pružaju podršku Briselskom dijalogu i veoma cene napredak EU u angažovanju radi normalizacije odnosa dve strane.

Pozvala je Beograd i Prištinu da pokažu političku volju u primeni dogovorenog.

SAD, kako je navela, čestitaju KiM na usvajanju sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom, ali istovremeno izražavaju zabrinutost zbog tenzija sa Beogradom, a hapšenje Marka Ðurića navela je kao primer tih tenzija.

Sednica Saveta bezbednosti UN-Foto: Tanjug/MSP

Kad je reč o slučaju ubistva Olivera Ivanovića, predstavnica SAD pozvala je na punu i nepristrasnu istragu o tome.

Takođe, ukazala je da pretnje Srbima povratnicima nisu u duhu dijaloga.

Predstavnica SAD je pozvala i da se održavanje sednica SB UN o KiM proredi na šest meseci, a da UNMIK prestane sa radom jer je, kako je navela, ta misija skupa i "odavno je istekla", pa "rasipanje resursa i enegije nema smisla". 

Istakla je i da SAD podržavaju članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama uključujući UN, a navela je u tom kontekstu i da Kosovo zadovoljava sve kriterijume za članstvo. Ona je pozvala sve zemlje članice UN koje nisu priznale nezavisnost Kosova da to učine i podrže članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.

ČITAKU: DOŠLO JE VREME DA UNMIK ZAVRŠI SVOJU MISIJU

Posle ministra spoljnih poslova Srbije, na sednici je obraćanje započela kosovska ambasadorka u Vašingtonu, Vljora Čitaku.

- Došlo je vreme da Unmik završi svoju misiju, resursi UN bi mogli biti upotrebljeni za mnogo bolje svrhe - rekla je ona.

Ona je odbacila optužbe vezane za hapšenje Marka Đurića, navodeći da se policija ponašala u skladu sa zakonom i pravilima službe.  Ona je, takođe, navela "da Srbija treba da prizna nezavisnost Kosova koje je slobodno i nezavisno, što se neće promeniti".

Vljora Čitaku-Foto: un.org

Istakla je da "Kosovo neće tolerisati provokacije" i da srpski zvaničnici moraju da razumeju da se "na Kosovo može ući isključivo uz odobrenje kosovskih vlasti".

Kako je rekla, uznemirujuće je da se čuje "iskrivljena slika prošlosti", smatra da je krajnje vreme da se stane tome na put i od Beograda zatražila  da "prizna nezavisnost Kosova". Ona tvrdi i da postoje sistematske pretnje Srbima koji žele da se priključe kosovskim bezbednsonim snagama kao i da je uhapšeno nekoliko njih u Srbiji, jer su se pridružili tim snagama.

- Srbija nema pravo veta na odluke o kosovskim snagama, odluku će doneti ljudi koji na Kosovu žive - rekla je ona.

Čitaku je navela i da je srpska vlada nedavno zabranila kosovskom karate timu da učestvuju u evropskom šampionatu u Novom Sadu, da je reč o tome da su "deca zabranjena" i da to nije izolovan incident.

- Srpska vlada pokazuje da samo nasilno i destruktivno ponasanje podržava - tvrdi Čitaku uz isticanje da to treba zaustaviti. Ona je navela i da "ne veruje da bi etničke granice mogle da doprinesu stabilnosti i miru".

IVICA DAČIĆ KRITIKOVAO POJEDINE ČLANICE SB UN

Pred sednicom Saveta bezbednosti obraćanje je započeo Ivica Dačić koji je podsetio da je veliki put pređen od 1999. godine, ali da još uvek nije kraj.

- Dugo je trebalo da predstavnici Beograda i Prištine sednu za isti sto i postignu neki dogovor. Još je puno posla pred nama - rekao je on.

Ministar spoljnih poslova Srbije poručio je da je potrebno sprovesti sve što je dogovoreno između Beograda i Prištine bez dodatnih uslovljavanja i da se za sva nerešena pitanja pronađu rešenja isključivo putem dijaloga.

Dačić je na sednici SB UN posvećenoj tromesečnom izveštaju o Kosovu, ocenio da je situacija na KiM i dalje nestabilna i da je međunarodno prisustvo jošuvek više nego potrebno, a onda kritikovao članice Saveta bezbednosti UN koje traže promenu formata u kojem se održavaju sednice o Kosovu.

Ivica Dačić-Printskrin: un.org

- Nastojanja da se smanji UNMIK i njegov budžet, promeni njegov mandat, prorede sednice SB i sl. nikako ne doprinose stvaranju povoljne klime za ostvarivanje ovih ciljeva. Ona samo unose dodatne nesuglasice kako među članicama SB, tako i između Beograda i Prištine - istakao je Dačić.

On je naveo da debate o tome da li SB treba da posveti ovoj temi tri sata svaka tri meseca (12 sati godišnje) nisu potrebne u ovom trenutku. "Ono što je potrebno je da se sve što je dogovoreno sprovede bez dodatnih uslovljavanja i da se za sva nerešena pitanja pronađu rešenja isključivo putem dijaloga".

- SB ima dužnost i obavezu da pomogne u pronalaženju tog rešenja i normalizaciji prilika na KiM, koji su, ne smemo zaboraviti, važni i za stabilnost čitavog regiona - poručio je Dačić na sednici.

Sednica Saveta bezbednosti UN-Foto: Tanjug/MSP

Dačić je istakao i da ne može i ne sme biti mesta za selektivnu implementaciju dogovorenog, odnosno jednostrano menjanje postignutog sporazuma.

- ZSO mora biti formirana u skladu sa Briselskim sporazumom, njegovim principima i implementacionim planom - ukazao je ministar i dodao da se opravdano sumnja u iskrenost sa kojom Priština sa zakašnjenjem od pet godina ulazi u ovaj proces, uprkos deklarativnim najavama da će biti preduzete određene aktivnosti oko ZSO.

Dačić je, istovremeno, podržao poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutereša za temeljnu istragu dogadaja od 26. marta, kada je uhapšen šef vladine kancelarije za KiM Marko Đuric, navodeci da je potrebno "preduzeti odgovarajuce korektivne mere u slucaju nepoštovanja ljudskih prava".

TANIN: POTREBNA POLITIČKA VOLJA BEOGRADA IZ PRIŠTINE UZ NOVI FOKUS EU

Sednicu je svojim obraćanjem otvorio šef Unmika Zahir Tanin koji je govorio o zastoju dijaloga između Beograda i Prištine u protekla tri meseca.

On je izjavio da su "rastuće političke temperature" opet napravile prepreke za dijalog Beograda i Prištine, ali je istakao da je potrebna politička volja obe strane, ali i šire regionalno angažovanje i novi fokus EU, kako bi se taj proces nastavio.

Šef Unmika Zahir Tanin-Printskrin: un.org

- Nema druge mogućnosti koja bi funkcionisala - rekao je on i objasnio da šire regionalno angažovanje i obnovljeni fokus EU na Beograd i Prištinu predstavlja jedinstvenu mogućnost da se izađe iz ćorsokaka u odnosima između dve strane, uz konkretne promene u stavovima vlada Beograda i Prištine.

- Međutim, da bi se to dogodilo postoji jasna potreba za liderstvom kako bi se uhvatili u koštac sa izazovima, čak i uz kratkoročne političke troškove - upozorio je Tanin.

Kako je istakao, predstojeći samit EU i Zapadnog Balkana u Sofiji i sastanak u okviru Berlinskog procesa u julu mogli bi da pomognu da se "izvuče obostrana korist iz nove posvećenosti u okviru regionalnog angažovanja".

Ukazao je da je hapšenje Marka Ðurića, glavnog pregovarača Beograda u dijalog, poremetilo atmosferu u odnosima Beograda i Prištine podsećajući da je Ðurić uhapšen kada je ušao na sever Kosova, protiv mišljenja kosovskih vlasti.

Hapšenje Marka Đurića-Printskrin: Tanjug

- Ðurić je potom teatralno i potpuno neadakvatno razvlačen po ulicama Prištine pre nego što su ga proterali sa Kosova - rekao je Tanin, napomenuvši da su kosovski Srbi, inače uznemireni zbog nerešenog ubistva Olivera Ivanovića, posle incidenta sa Ðurićem postali još više uznemireni.

Posle tog incidenta su, podsetio je Tanin, politički zvaničnici eskalirali retoriku što je unazadilo trud da se nastavi dijalog, dok je poslanička grupa kosovskih Srba saopštila da se povlači iz vlade i iznela nameru da jednostrano formira Zajednicu srpskih opština s rokom do 20. aprila, što je kasnije pomereno.

- Koji god da su faktori izazvali niz uzajamnih tenzija, čini su da su rezultati doveli skoro do pada vlada na KiM, a situacija se smirila zahvaljajući intenzivnim naporma uz podršku spoljnih faktora - rekao je Tanin.

On je pozdravio ratifikovanje sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom u kosovskoj skupštini, kao i usvajanje novog nacrta kosovskog Krivičnog zakonika, ali je istovremeno ponovio potrebu za jačanjem ljudskih prava i vladavine prava na Kosovu.

Naglasio je da su pravne institucije na KiM i dalje u fokusu internih i eksternih faktora, kao i zaštita kulturne baštine.

Tanin se osvrnuo i na, kako je rekao, plonodnose razgovore tokom nedavnog foruma koji su UN organizovale u Ljubljani, a u cilju izgradnje poverenja na Kosovu.

- Potrebno je eliminisati predrasude. Motovisani predstavnici svih delova društva razgovarali su o raznim pozitivnim merama. Pozvao sam sve lidere da organizuju budućnost, a ne da žale za prošlošću. Potrebno je veće saosećanje i razumevanje za promovisanje razumevanja da bi se išlo napred  - zaključio je Tanin.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • djape ja

    15. maj 2018 | 14:25

    Srbija,sto pre da uđe u evro azijsku uniju,sa Rusijom i Kinom i ostalim clanicama,jer su eu i zapadnjaci sa amerima ZLO ljudske civilizacije

  • neca

    14. maj 2018 | 23:18

    Amerika se i previse trpa i mesa u tudje probleme! Gledajte Vi da sredite svoje, manite se Srbije!!!

  • stefan

    14. maj 2018 | 16:46

    Srbija na sve moguce nacine intezivno vodi diplomacku borbu za Kosovo

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA