OVDE SU SVE TAJNE SVETA: Spektakularne fotke sedišta najmoćnije špijunske agencije na planeti (FOTO)

NSA je osnovao Hari Truman 1952, izvršnom zapovešću zavedenom kao NSCID 9. Dugo se nije znalo da uopšte i postoji, a upućeni su je šaljivo zvali "No Such Agency" (Nema takve agencije"). Sedište joj je u Fort Midu, u saveznoj državi Merilend, na pola puta između Vašingtona i Baltimora

  • 0

Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) je organizacija pod nadležnošću vlade Sjedinjenih Američkih Država, zadužena za globalno nadgledanje, praćenje, skupljanje i obrađivanje podataka koje se tiču obaveštajnih i kontraobaveštajnih aktivnosti.

Drugim rečima, NSA je špijunska agencija. Najjača na svetu, što se tiče njenog polja delovanja, a to je takozvani signalni obaveštajni rad, odnosno presretanje signala i komunikacija među ljudima ili elektronskih signala koji se ne koriste direktno u komunikaciji.

NSA nije baš ono što joj se često stavlja na teret u popularnoj kulturi, poput onoga što je prikazano u filmu "Državni neprijatelj" iz 1998. godine sa Vilom Smitom u glavnoj ulozi. Sa druge strane, ko zna, možda i jeste.

Zvanično, većina njenih programa je svedena na pasivno elektronsko skupljanje podataka; međutim, agencija ima ovlašćenje da svoje ciljeve ostvaruje i tajnim delovanjem kao što su fizičko postavljanje prisluškivača ili sabotiranje pomoću subverzivnog softvera.

Sedište NSA, američke Nacionalne sigurnosne agencije, u Fort Midu u saveznoj državi Merilend, nedaleko od Vašingtona. Foto: Wikimedia Commons/nsa.gov Sedište NSA, američke Nacionalne sigurnosne agencije, u Fort Midu u saveznoj državi Merilend, nedaleko od Vašingtona. Foto: Wikimedia Commons/nsa.gov

Kaže se da je razlika između NSA sa jedne strane, i CIA (Centralne obaveštajne agencije) i DIA (Vojne obaveštajne agencije) sa druge, u tome što su ove potonje uključene ljudsku špijunažu u inostranstvu, a da se NSA ne uključuje unilateralno u takve akcije. No, ko zna šta sve ne znamo.

Sedište je u Fort Midu, u saveznoj državi Merilend, na pola puta između Vašingtona i Baltimora. Premda je NSA fizički prisutna širom sveta, najvažnija postrojenja se nalaze u Velikoj Britaniji, kao i u Australiji, Kanadi, Japanu i Novom Zelandu.

Na temelju prethodnih privremenih službi koje su se od početka Drugog svetskog rata bavile signalnim obaveštajnim radom, NSA je osnovao predsednik Hari Truman 1952. godine, i to memorandumom kojim je revidirana već postojeća izvršna zapovest zavedena kao NSCID 9 (skraćenica od "National Security Council Intelligence Directive").

Noćna fotografija sedišta NSA, američke Nacionalne sigurnosne agencije, u Fort Midu u Merilendu, nedaleko od Vašingtona. Foto: Wikimedia Commons/nsa.gov Noćna fotografija sedišta NSA, američke Nacionalne sigurnosne agencije, u Fort Midu u Merilendu, nedaleko od Vašingtona. Foto: Wikimedia Commons/nsa.gov

Pošto je ovo bio poverljivi dokument, javnost nije znala da NSA uopšte postoji, tako da su oni koji su znali pouzdano za nju, a radili su za druge američke obaveštajne agencije, o NSA uglavnom šaljivo govorili kao o "No Such Agency" (Nema takve agencije").

Od tada pa do danas, NSA je postala najveća američka obaveštajna agencija, koja radi pod Ministarstvom odbrane i simultano raportira direktoru Nacionalne obaveštajne službe, funkciji nastaloj u godinama nakon 11. septembra sa ciljem da sinhronizuje delovanje raznih agencija koje se međusobno nadmeću i ne dele informacije u dovoljnoj meri.

Najveći skandal vezan za NSA nastao je kada bivši saradnik ove agencije, Edvard Snouden, objavio razmere nadgledanja i prisluškivanja milijardu ljudi širom planete, pre svega američkih građana, i to presretanjem njihovih komunikacija i praćenjem njihovog kretanja pomoću mobilnih telefona.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA