17 ČUDNIH SPARTANSKIH OBIČAJA: Nisu kucali na vrata, nisu koristili baklje, a zvali su se Slični (FOTO)

Evo samo jednog tizera za početak: Helote, državne robove, Spartanci su teško napijali vinom a onda ih tako iskrivljene od alkohola i pijane kao letve pokazivali dečacima na obuci kako bi ih odvratili od prekomernog pić

  • 32

Antička Sparta je bilo društvo podeljeno na tri klase. Na najnižem stupnju bili su državni robovi, Heloti, koji nisu mogli da budu u privatnom vlasništvu a koji su obrađivali zemlju dodeljenu individualnim spartanskim porodicama. Na drugom mestu su bili Perijeci, "oni što žive u okolini", koji su bili slobodni ljudi sa ograničenim pravima.

Na vrhu su bili Slični — punopravni spartanski građani. Slični su zapravo ona grupa na koju mislimo kada kažemo Spartanci. Zašto Slični? Građanstvo se nasleđivalo biološkim putem i svi su morali da prođu kroz rigorozni sistem vojne obuke. Bebe koje nisu ispunjavale normu ostavljane su da umru, a umirali su i slabiji od bolesti i žestoke obuke. Slični su zato, pa, bili slični. U svakom smislu.

Evo 17 zanimljivih običaja Sličnih koje verovatno niste znali.

1. Slični su obedovali u zajedničkim prostorijama, a kad bi neko od njih kročio u trpezariju najstariji u njoj bi uperio prst ka vratima i rekao: "Kroz ova vrata nijedna reč ne izlazi napolje".

2. Nakon večere Slični se kućama i spavaonicama nisu vraćali uz pomoć baklji, a sve da bi razvili sposobnost da se hrabro i samouvereno kreću kroz noć.

3. Mladi Spartanci koji još uvek nisu počeli da žive sa svojim ženama spavali su u zajedničkim spavaonicama na paletama (koje su golim rukama morali da lome) i nabacanoj trsci koju su sekli na obalama Eurote.

Ruševine pozorišta u drevnoj Sparti sa planinom Tajget u pozadini. Foto: Wikimedia Commons/Κούμαρης Νικόλαος Ruševine pozorišta u drevnoj Sparti sa planinom Tajget u pozadini. Foto: Wikimedia Commons/Κούμαρης Νικόλαος

4. Gajiti nežna osećanja prema dečacima bilo je dozvoljeno, ali nikada nije smelo biti nikakvog fizičkog dodira, posebno ne grljenja. Grljenje se smatralo sramotnim jer je naglašavalo telesnu privrženost umesto privrženosti umu. Za grljenje su se gubila sva građanska prava.

5. Poštovati starije bilo je od ključnog značaja za Slične. Mladi su morali da se sklanjaju sa puta svim starijima, ne samo svojim očevima i dedama, morali su da im ustupaju svoja mesta na klupama i morali su da ćute u njihovom prisustvu.

6. Ako bi neko kaznio sina, i ako bi sin to rekao svom ocu, bila je velika sramota za oca ako sina i sam ne bi "provukao kroz šake". Sve zbog toga što je postojalo razumevanje da niko svom sinu ne bi naredio da učini nešto rđavo i nečasno, a ako bi ga ostavio nekažnjenog to bi moglo tako da se protumači.

Spartanka pruža sinu štit, slika Žan-Žak-Fransoe Le Barbijera. Foto: Wikimedia Commons/portlandartmuseum.us Spartanka pruža sinu štit, slika Žan-Žak-Fransoe Le Barbijera. Foto: Wikimedia Commons/portlandartmuseum.us

7. Dečacima na vojnoj obuci nije se davalo mnogo hrane kako bi morali da kradu na ulici, čime im se razvijala snalažljivost i odvažnost, kao uostalom i izdržljivost i navika da se bude gladan; Slični nije smeo da bude debeo. Ako bi bili uhvaćeni, kažnjavani su batinama i uskraćivanjem sve hrane. Ne zato što su krali, već zato što su uhvaćeni.

8. Slični su sahranjivani svi jednako, i skromno. Veliki zakonodavac Likurg je u pradavnim vremenima propisao: umotajte umrlog u crvenu haljinu i lišće masline. To je sve.

9. Slični nisu smeli da putuju u inostranstvo, osim tokom vojnog pohoda, kako se ne bi iskvarili nedisciplinovanim načinom života i rđavim običajima. A ni stranci nisu smeli da dolaze u Spartu, da ne bi kvarili Slične. Kasnije je to relaksirano, ali su stranci redovno proterivani.

Statua spartanskog zakonodavca Likurga u briselskoj Palati pravdi. Foto: Wikimedia Commons/Mattpopovich Statua spartanskog zakonodavca Likurga u briselskoj Palati pravdi. Foto: Wikimedia Commons/Mattpopovich

10. Prodaja stvari među Sličnima nije bila dozvoljena. Ako ti treba recimo pas ili konj koji je u vlasništvu tvog suseda, uzmeš ga, osim ako ga vlasnik u tom trenutku ne treba.

11. Crvene haljine su nosili iz dva razloga: prvo, smatrali su crvenu boju muževnom, i drugo, ona je na bojištu uterivala strah u kosti neiskusnom neprijatelju. A pored toga, ako bi Slični bio ranjen, dušmanima je bilo teže da to otkriju kroz haljinu koja je već u boji krvi.

12. Bogovima su se molili samo za to da im za njihova dobra dela uzvrate jednako pošteno i časno, to je sve. Ponekad su neki dodavali i molbu da im bogovi daju sposobnost da prihvate nepravdu.

Selekcija spartanske novorođenčadi, slika Đuzepea Diotija. Foto: Wikimedia Commons/Fulvio314 Selekcija spartanske novorođenčadi, slika Đuzepea Diotija. Foto: Wikimedia Commons/Fulvio314

13. Nikada nisu kucali na vrata već kad bi stigli ispred nečije kući koristili su grlo. Drugim rečima, dozivali su gazdu spolja. Izgleda da Slični nikada nije kucao a ni zvonio dvaput. A i zašto bi? Nije poštar nego ratnik.

14. Helote su Slični teško napijali vinom a onda ih tako iskrivljene od alkohola i pijane kao letve pokazivali svojim dečacima na obuci kako bi ih odvratili od prekomernog pića. "Pogledaj ovog niskorodnog i vašljivog Helota? Zar hoćeš da budeš kao on?". Koji će pošteni Slični posle toga da se napije?

15. "Kripteja" je bila "tajna stvar", zapravo tajna policija u kojoj su se nalazili najstariji mladići pre primanja u svoju konačnu jedinicu. Bila je to zapravo državna služba asasina. Njeni pripadnici bi se raspršili širom spartanskog zemljišta i vršili (mahom noćne) likvidacije onih Helota koji su se na bilo koji način isticali i izdvajali iz krda. Ako bi Helot bio zgodan, inteligentan, ambicioizan, to bi mogla da bude njegova smrtna presuda. Tako su Heloti neprestano živeli u strahu i u neznanju kada će i zbog čega Slični doći po njih.

Tri spartanska dečaka vežbaju streljaštvo, slika Kristofera Vilhelma Ekersberga. Foto: Wikimedia Commons/Google Cultural Institute Tri spartanska dečaka vežbaju streljaštvo, slika Kristofera Vilhelma Ekersberga. Foto: Wikimedia Commons/Google Cultural Institute

16. Dečaci u Sparti bi tokom obuke svake godine bili podvrgnuti bičevanju koje je bilo žestoko i često na ivici smrti. Među sobom su se takmičili ko će duže da izdrži, a pobednik bi bio posebno cenjen.

17. Sličnima je bilo zabranjeno ne samo da se bave trgovinom već i bilo kakvim drugim zanatom, što im je omogućilo da imaju veliku količinu slobodnog vremena. Čemu te zabrane? Da se ne bi bogatili. Bogatstvo razbija jedinstvo među Sličnima i dovodi do nečasnih radnji.

(Napomena: Izvor korišćen za pisanje najvećeg dela ovog članka je Plutarhov tekst koji možete pronaći na ovom linku.)

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Elem

    2. april 2017 | 11:12

    Dosta slicnih obicaja imalo je do skora u mnogim srpskim predelima posebno u Hercegovini i Crnoj Gori i na Kosovu medju nasima. Stvarno sve vise sam ubedjen da nismo dosli na Balkanu nego da smo starosedeoci a onda valjda se pomesali sa strancima i pokvarili nas nametanjem laznih vrednostisto rade i danas.

  • Nikola

    2. april 2017 | 11:44

    Vise ovakvih tekstova a manje politike

  • Iskusni

    2. april 2017 | 11:43

    Da li u srpskom jeziku postoji rec asasini

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA