≫ 

Samit Putina i Trampa prošao kao neobavezno druženje: Evo šta su sve njihovi predhodnici na takvim susretima potpisivali (INFOGRAFIKA) (VIDEO)

Poslednji susret predsednika dve zemlje, a pre susreta Trampa i Putina, dogodio se 2010. godine u Pragu, a tada su se sastali Barak Obama i Dmitrij Medvedev

  • 0
Američka i ruska zastava, Amerika, SAD, Rusija Foto: Pixabay

Na nedavno održanom, prvom samitu sadašnjih lidera Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koliko je poznato nije potpisan nijedan zvanični dokument, što je inače bio slučaj kad su se ranije sastajali predsednici ove dve svetske velesile.

Bilo je razgovora o nuklearnom naoružanju, o situaciji u Siriji i o navodnom mešanju Rusa u američke predsedničke izbore, na kojima je Tramp odneo pobedu, ali osim toga, nikakav konkretan dogovor nije postignut.

>>> Da li na novoj naslovnici "Tajma" vidite Putina ili Trampa? Ova optička varka zbunjuje ceo svet (FOTO)

U prethodnih skoro pola veka lideri dve velesile, SAD i Rusija su uvek postizale neki dogovor. Prvi takav sastanak održan je krajem maja 1972. godine u Moskvi, kada su se sastali Ričard Nikson i Leonid Brežnjev.

Istorijat sastanaka predsednika SAD i Rusije - Foto: Telegraf

Nikson i Brežnjev potpisali su tada strateški soporazum o ograničenju naoružanja (SALT I), Antibalistički sporazum (ABM) i zajedničku deklaraciju o izbegavanju vojnih konfrotacija i konačnom razoružanju. Takođe, ugovorili su prvi zajednički američko-sovjetski put u svemir, Apolo-Sojuz projekat, kojim je okončana Svemirska trka između dve zemlje, započeta 1957. godine.

Tri godine nakon toga, 1975, kada je realizovan projekat Apolo-Sojuz, u Helsinkiju su se sastali Džerald Ford i Leonid Brežnjev, koji su tada postigli dogovor o međusobnim odnosima i poštovanju ljudskih prava i sloboda kao i međunarodnog prava.

Već 1979. godine ponovo je došlo do sastanka američkog predsednika, ovog puta Džimija Kartera, sa ruskim kolegom Leonidom Brežnjevim i to u Beču. Tada je potisan Strateški sporazum o ograničenju naoružanja (SALT II).

Sledeći sastanak održan je 1987. godine i to po prvi put na američkom tlu, u Vašingtonu. Tada su se sastali Ronald Regan i Mihail Gorbačov, koji su potpisali Sporazum o nuklearnom naoružanju srednjeg dometa.

Samo dve godine nakon toga, u decembru 1989, na Malti su se sastali Džordž Buš (stariji) i Mihail Gorbačov. Iako je njihov samit ostao u senci događaja u Istočnoj Evropi i rušenja Berlinskog zida, doneli su Deklaraciju o okončanju hladnog rata, koji je po njima trajao "Od Jalte do Malte".

Samo nekoliko meseci nakon samita na Malti, u junu naredne godine dvojica lidera sastala su se u Vašingtonu, gde je postignut Bilateralni sporazum o smanjenju zaliha hemijskog naoružanja. Prvi strateški sporazum o smanjenju naoružanja (START) potpisali su u julu 1991. u Moskvi i time je prekinuta 45 godina duga trka u nuklearnom naoružanju.

Godnu dana nakon toga, Džordž Buš (stariji) po prvi put se u Vašingtonu sastao sa novim ruskim predsednikom Borisom Jeljcinom. Te 1992. postignut je dogovor o radnom okviru za novi sporazum o smanjenju nuklearnog naoružanja, a Rusija je dobila status favorita u trgovini. Već sledeće godine, u Moskvi su potpisali Drugi strateški sporazum o smanjenju naoružanja (START II).

Iste godine kada je potpisan START II, došlo je do promene američkih predsednika, pa je na scenu, umesto Buša stupio Bil Klinton. On  je u Vankuveru 1993. godine sa Jeljcinom dogovorio da će SAD poslati paket pomoći Rusiji i to u vrednosti od jedne milijarde američkih dolara, a koji je uključivao hranu, žitarice, medicinsku pomoć i kredite za ruske biznise.

Dvojica lidera su se nakon toga srela u Moskvi 1994. godine i tada su u Kremlju potpisali Dogovor u kojem su obe strane saglasne da se neće napadati nuklearnim naoružanjem.

Nakon ovog sastanka došlo je do promene lidera u obe zemlje. U SAD je na vlast došao Džordž Buš (mlađi), a u Rusiji Vladimir Putin. Njih dvojica prvi put su se sastali u Moskvi 2002. godine i tada je potpisan Strateški sporazum o smanjenju ofanzive kojim je dogovoreno da postoji "nova strateška relacija".

Poslednji susret predsednika dve zemlje, a pre susreta Trampa i Putina, dogodio se 2010. godine u Pragu. Tada su lideri SAD i Rusije, opet u izmenjenom sastavu, jer su na vodećim pozicijama bili Barak Obama i Dmitrij Medvedev, potpisali novi START sporazum.

Da li će Donald Tramp i Vladimir Putin potpisati neki sporazum ili postići neki dogovor na jesen, za kada postoji nagoveštaj da bi ruski predsednik mogao da poseti Ameriku, tek ćemo saznati.

VIDEO: Telohranitelji Trampa i Putina pokazali koliko brinu o šefovima

(Telegraf.rs/M.I.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA