Amerika postavila rok: Kvantni računar mora da radi do 2028. godine

Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Bartlomiej K. Wroblewski/Shutterstock.com

Sjedinjene Američke Države žele da do 2028. godine dobiju funkcionalan kvantni računar sposoban da pomaže u naučnim istraživanjima. Istovremeno, američka administracija zahteva da državne institucije do 2031. godine pređu na novu generaciju zaštite podataka koja može da odoli budućim kvantnim napadima.

Nove izvršne naredbe potpisao je predsednik Donald Tramp, čime su prvi put postavljeni konkretni rokovi za razvoj tehnologije koju mnogi smatraju sledećom velikom revolucijom u računarstvu.

Zašto su kvantni računari toliko važni?

Za razliku od današnjih računara, kvantni računari bi mogli da rešavaju određene probleme mnogo brže od najmoćnijih superračunara. Naučnici veruju da bi takvi sistemi mogli da ubrzaju razvoj novih lekova, naprednih materijala i složenih naučnih simulacija.

Ipak, najveći izazov ostaje njihova pouzdanost. Industrija se i dalje bori sa problemima poput ispravljanja grešaka, stabilnosti sistema i povećanja broja kubita, osnovnih jedinica kvantnog računanja.

Kvantna pretnja za današnju enkripciju

Paralelno sa razvojem novih računara, Vašington ubrzava i pripreme za njihove potencijalne posledice. Stručnjaci upozoravaju da bi dovoljno napredan kvantni računar jednog dana mogao da probije veliki deo današnjih metoda enkripcije, na kojima se zasniva bezbednost interneta, bankarskih sistema i državnih mreža.

Zbog toga je rok za prelazak na kvantno otpornu enkripciju pomeren na 2031. godinu, četiri godine ranije nego što je prvobitno planirano. Posebna pažnja usmerena je na kritičnu infrastrukturu poput elektroenergetskih mreža i sistema za vodosnabdevanje.

Prema rečima Rebeke Krautamer, izvršne direktorke kompanije QuSecure, značaj novih mera je upravo u tome što bezbednosna tranzicija više nije teorijska tema, već proces sa jasno definisanim rokovima.

Nova tehnologija koja bi jednog dana mogla da zameni GPS

Naredbe obuhvataju i razvoj kvantnih senzora, tehnologije koja je manje poznata široj javnosti, ali ima veliki potencijal. Ministarstva trgovine i odbrane dobila su zadatak da u narednih pet godina počnu njihovu primenu.

Takvi senzori omogućavaju izuzetno precizna merenja i mogli bi da posluže kao alternativa GPS-u u situacijama kada satelitski signal nije dostupan ili je namerno ometan. To bi moglo da bude značajno za vojne operacije, ali i buduće svemirske misije.

U međuvremenu, tehnološki giganti poput IBM, Microsoft i Google nastavljaju da ulažu milijarde dolara u razvoj kvantnih tehnologija, dok investicije u specijalizovane startape nastavljaju da rastu.

Iako stručnjaci upozoravaju da su pred industrijom i dalje ozbiljne tehničke prepreke, novi rokovi pokazuju da SAD kvantne računare više ne posmatraju kao daleku budućnost, već kao stratešku tehnologiju koja bi mogla da oblikuje narednu deceniju.

(Telegraf.rs)