CRNA GORA: Bošnjaci traže izvinjenje zbog genocida

Muslimani očekuju da zvaničnici priznaju pokolj u balkanskim ratovima u kojima je, prema tvrdnjama, stradalo oko 700 civila, a pokršteno oko 12.000 ljudi

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić sutra će u Plavu klanjati dženazu Bošnjacima i Albancima iz Plava i Gusinja ubijenim tokom Balkanskog rata 1912-1913, od vojske kralja Nikole.

Bošnjački istoričari i političari tvrde da je "tokom tog pokolja stradalo oko 700 civila, a pokršteno oko 12.000 ljudi".

Bošnjaci i Albanci sa severa, ali i njihova udruženja i organizacije u dijaspori, zatražile su nedavno od državnih vlasti u Crnoj Gori da priznaju da se na području Plava i Gusinja dogodio genocid, odnosno da osude pokolj koji je nad njihovim narodom počinila vojska države Crne Gore i kralja Nikole Petrovića.

Tim povodom u Njujorku doneta je i deklaracija koja je poslata na mnoge značajne adrese širom sveta i čelnicima Crne Gore, a položen je i kamen temeljac za memorijalni centar Šadrvan u Montičelu, koji će biti "simbol genocida u Srebrenici“.

Ovom činu prisustvovao je i gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović, koji je izjavio da se u Crnoj Gori negira genocid nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju iz 1912. godine, i najavio da će od crnogorske javnosti tražiti izvinjenje.

On je kazao da će biti spona između Vlade Crne Gore i zahteva dijaspore da se zločini priznaju. Ovaj visoki funkcioner Bošnjačke stranke poručio je da dijaspora jedina glasno govori o zločinima nad Bošnjacima i Albancima.

Udruženje potomaka ranije je od crnogorskog predsednika Filipa Vujanovića, bivšeg premijera Igora Lukšića i predsednika Skupštine Ranka Krivokapića, tražilo usvajanje rezolucije kojom će biti priznati zločini počinjeni tokom Prvog balkanskog rata, ali i menjanje zastave identične onoj pod kojom je vojska države Crne Gore tada ratovala.

Podsećajući da su tražili izgradnju memorijalnog centra u Plavu, iz udruženja su crnogorske zvaničnike optužili da ignorišu zahteve dijaspore.

- Plav i Gusinje imaju specifičnu istoriju na Balkanskom poluostrvu. Oni su 1878. Berlinskim ugovorom pripali Crnoj Gori, što nisu prihvatili i suprotstavili su se da uđu u njen sastav - kazao je nedavno reis Fejzić, zaboravljajući da kaže da su ta mesta Sanstefanskim mirom dobila neku vrstu autonomije, koja nije dugo potrajala.

On je napomenuo da je posle odlaska Osmanlija sa ovih prostora i ulaska crnogorske vojske u Plav i Gusinje sve muslimansko stanovništvo pokršteno.

- Oni koji su odbili pokrštavanje bili su streljani u martu 1913. godine. Stradali su samo iz razloga što nisu hteli da promene veru. Sećanjem na žrtve balkanskih ratova Bošnjaci ne žele da izazivaju tenzije u Crnoj Gori, ali se ovde radi o činjenicama, stvarnim događajima iz prošlosti. To Bošnjaci žele da obeleže kako bi bilo pouka i kako se nikad više ne bi desilo - rekao je reis.

(M. B. / Izvor: Večernje novosti)