Najbolja se rakija pravi od šljiva među kojima su svinje: Dragan iz Topole otkriva veliku tajnu

"Druženje oko limenog kazana neponovljiv je događaj i kako kažu meštani, nema svoju alternativu u nekom od modernih kafića"

Foto: RINA

Dragan Jovanović iz Topole već decenijama se bavi voćarstvom, a nadeleko je čuvena njegova ljuta kapljica. Pre nekoliko meseci ovaj Šumadinac je u svom selu Zagorici, napravio čak i tekilu, ali kaže da se najbolja srpska rakija ipak pravi od stare sorte šljiva.

- Svako voće koje uspeva kod nas, stavljao sam u veselu mašinu. Mnogi su se čudili kad sam seckao cveće, agavu i pekao rakiju. Ali, definitivno nema bolje rakije nego kad se napravi od crvenjače, to je najbolja i najotpornija sorta, nema bolesti, virusa, veoma otporna koja daje izuzetnu rakiju - kaže Dragan.

Za ovu sortu kao i još neke stare sorte, metlaš, belošljiva, trnovača, pored izuzetno visoke tolerantnosti na bolesti, karakteristično je i jednostavno razmnožavanje, ali i organski način uzgoja.

- Razmnožava se tako što se rasađuju samonikli izdanci koji izrastaju oko starih stabala i najbitnije je da se uopšte ne tretira nikakvim preparatima, dakle organska šljiva, potpuno zdrava i bez trunke hemije. Voćnjak se ne obrađuje, u njemu borave svinje kao pre 100 godina - priča ovaj Topolac.

Njegov zasad broji oko 30 mladih stabala crvenjače, sa kojih je ovog leta ubran prvi rod i jedno staro drvo koje je bilo osnova za rasađivanje mladica. Iako se odgaja u skromnim uslovima, ova šljiva daje od 10 – 100 kilograma plodova po stablu.

- Ne postoji ni jedna vrsta rakije sa tako prijatnom aromom, od jednog kazana za koji je potrebno 100 kilograma šljiva, izađe oko 18 litara rakije od 20 gradi - ističe Jovanović.

Pečenje rakije u ovim krajevima okuplja na desetine domaćina, druženje oko limenog kazana neponovljiv je događaj i kako kažu meštani, nema svoju alternativu u nekom od modernih kafića.

(Telegraf.rs/RINA)