Ministarstvo zdravlja i SZO predstavili planove spremnosti na javnozdravstvene pretnje: Ovo je poruka
Ministarstvo zdravlja Srbije, u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom, predstavilo je danas planove spremnosti i odgovora na javnozdravstvene pretnje u vanrednim situacijama kako bi se ojačala otpornost zdravstvenog sistema Srbije na pretnje po javno zdravlje.
Program, predstavljen na konferenciji "EU za zdravsteni sistem Srbije" realizuje se uz podršku Evropske unije, a šef delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat je u uvodnom obraćanju istakao da je EU podržala celu zdravstvenu mrežu Srbije preko Evropske investicione banke u iznosu od 250 miliona evra.
Reč je o sredstvima koja su, kako je rekao, iskorišćena za rekonstrukciju i izgradnju 20 velikih bolnica širom Srbije, uključujući Institut Torlak, kao i četiri univerzitetska klinička centra u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu.
Bekerat je kazao da je pandemija kovida 2019. godine naučila sistem tešku lekciju, a to je da kada dođe do krize, ona neće da poštuje granice i neće da čeka da iz glavnih gradova dođu instrukcije za reakcije.
"Kroz ovaj projekat Evropske unije 94 opštine širom zemlje je razvilo nešto što ranije nisu imale, a to je jasan plan za odgovor na javnozdravstvene krize. Ovo nisu apstraktni dokumenti, oni se zasnivaju na procenama rizika i identifikuju lokalne slabe tačke. Ovi dokumenti spašavaju živote", rekao je Bekerat na konferenciji.
Šef delegacije EU je zahvalio na partnerstvu Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, Institutu Batut, Stalnoj konferenciji gradova i opština.
"Ova akcija je deo šireg projekta 'EU za zdravstveni sistem u Srbiji', koji sprovode UNDP i SZO u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja", rekao je Bekerat.
Prema njegovim rečima, tokom poslednje dve decenije EU je opremala laboratorije, institute zavoda za javno zdrave, centre za transfuziju i dodao da je potpuno opremljeno 284 jedinica za hitnu pomoć od kojih 122 sa respiratorima što je, kako je rekao, bilo ključno u borbi protiv pandemije.
Pomoćnik ministra zdravlja, profesor Nebojša Tasić rekao je da je u 2024. godini Ministarstvo zdravlja zajedno sa partnerima uspešno završilo procene javnozdravstvenih rizika u vanrednim situacijama u preko 100 lokalnih samouprava, kao i da je aktivnost tokom 2025. prešla u drugu fazu.
Ta faza je, prema njegovim rečima, podrazumevala podršku 94 opštine kroz razvijanje njihovih planova, spremnosti i odgovora na specifične javnozdravstvene pretnje koje su se pojavile u proceni rizika kao dominantne na njihovim teritorijama.
"Uz aktivnu vodeću ulogu Ministarstva zdravlja izrađen je i prilagođen model plana spremnosti i odgovora na specifične javnozdravstvene rizike. Zdravstveni sistem je u središtu ovog projekta", rekao je Tasić.
On je dodao da se zdravstveni radnici obučavaju u oblasti pripravnosti, sigurnosti, digitalnih platformi i kriznog odgovora.
"I ono što je jako važno, zdravstveni sistem se integriše sa drugim sektorima. Krajem novembra prošle godine kada je projekat završen, ukupno 94 jedinice lokalne samouprave završile su izradu planova spremnosti i odgovora. Navedene jedinice lokalne samouprave razvile su ukupno 283 plana za 16 najdominantnijih javnozdravstvenih rizika na teritoriji Republike Srbije", rekao je on.
On je istakao da su finalizovane nacionalne operativne procedure za javnozdravstvene pretnje te da je Srbija, zahvaljujući ovim rezultatima, primer dobre prakse drugim zemljama u regionu.
Predstavnik SZO u Srbiji dr Fabio Skano izjavio je da očekuje mnogo jaču saradnju u zdravstvu u budućnosti sa EU, a takođe i sa Srbijom.
"Pripremljenost nije opcionalna. Ona je neophodna jer spasava živote. Dozvolite mi da vam iznesem drugu tačku koja je povezana sa prvom. Lokalne priče nikada nisu samo od lokalnog značaja, one pomažu u jačanju nacionalnog reagovanja na vanredne situacije. Zdravstvena bezbednost postaje sve više pitanje nacionalne bezbednosti. Bez odgovora na lokalnom nivou, ne možete imati snažan nacionalni odgovor", poručio je Skano.
Direktorka Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" Verica Jovanović ukazala je na konferenciji da je zadatak i države i lokalnih samouprava i zdravstvenog sistema da reaguju pravovremeno i najefikasnije.
"Htela bih da iskažem veliko zadovoljstvo u procesu rada, ne samo od strane mojih kolega iz Instituta i Zavoda za javno zdravlje koji su danonoćno u saradnji sa predsednicima lokalne samouprave radili na upravo najuspešnijim planovima kojih ima nešto manje od 300 koji su na teritoriji nešto manje od 100 opština aktivno prepoznali one rizike u grupi od 16 koje su najčešće možda identifikovane kao potencijalni rizici za vanrednu situaciju", rekla je Jovanovic.
Ona je istakla da je spremnost celokupnog sistema javnog zdravlja na jednom višem nivou, kao i da su svi spremni da ovo stanje održavaju na najefikasniji način.
Generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština Nikola Tarbuk izjavio je da javno zdravlje nije izolovana politika, već je jedan od ključnih učesnika na unapređenju zdravlja društva.
"Svaka lokalna zajednica, svaki grad i svaka opština predstavlja prvu liniju odgovora u kriznim situacijama. U trenucima neizvesnosti građani pomoć najpre traže tamo gde žive, u svojim domovima zdravlja, u svojim policijskim stanicama i u svojim lokalnim samoupravama. Kroz naše zajedničke aktivnosti, podrška ovog procesa obezbeđena je za 94 grada i opštine širom Srbije. Svako je u skladu sa prepoznatim rizicima pripremio oko tri plana za dominantno javnozdravstvene projekte na svojoj teritoriji", rekao je on.
Tarbuk je naveo da je ukupno izrađeno 283 plana čime je obuhvaćeno oko 80 odsto stanovništva Republike Srbije.
"Bilo bi dobro da mogu da vam kažem da na ove planove neće nikada biti potrebe, ali to svakako neće biti istina, ali sam siguran da kada nam budu zahtevali, bićemo mnogo spremniji da odgovorimo na iznesene rizike", poručio je Tarbuk.
Konferencija, koja se organizuje u okviru projekta "EU za zdravstveni sistem Srbije", okupila je predstavnike lokalnih samouprava, instituta/zavoda za javno zdravlje i drugih institucija iz zajednica u kojima su ovi planovi razvijeni, sa ciljem razmene iskustava unapređenja sistema javnozdravstvene pripravnosti.
(Telegraf.rs)