Top 10 životinjskih vrsta koje smo istrebili (FOTO)

Lovili smo ih zbog njihovog krzna, zbog mesa, zbog njihove masti, rogova, lovili smo ih zato što smo im oteli stanište i onda se čudili zašto nas napadaju na svojoj teritoriji. Lovili smo ih jer nam je bilo dosadno. Ovo su životinje koje su nestale sa lica Zemlje zato što smo najkrvavija životinjska vrsta koja je ikada hodala ovom planetom

ISTORIJA ČOVEKA JE HRONOLOGIJA GENOCIDA! Ljudska vrsta je krvava do ramena, i to nije samo stvar istorije, to je stvar sadašnjice koja beleži brutalne statistike. Čovek jednostavno voli da ubija druge vrste. Čovek voli da ubija i svoju sopstvenu vrstu, neki bi rekli, pa zašto bi onda druge bile pošteđene njegovih bestijalnosti.

Istorija beleži ratove, sukobe koji su menjali političke i geopolitičke karte, narode koji su nestajali sa lica zemaljske kugle, ali postoji jedan bitan segment istorije - ne toliko popularan - koji beleži, slobodno možemo reći, genocide da životinjskim vrstama, vrstama koje su slobodno hodale Zemljom dok Čovek nije rešio da im na Zemlji više nije mesto.

Ponekad je to zbog krzna, ponekad zbog mesa, ponekad da bi se zaštitila naša imovina. Ponekad - a ovo je, drugovi i drugarice, najgore od svega - ponekad je to samo zbog sporta.

Da. Postoje životinjske vrste koje su nestale samo zato što je ljudima bilo zanimljivo da ih ubijaju.

Ovaj članak posvećen je bićima kojih više nema. Slava im.

1. Tasmanijski tigar

Ubijani zbog svojih rogova, za koje Kinezi veruju da leče mnoge bolesti (očito ne i psihološka obolenja), ova vrsta je istrebljenja 2011. godine, a mnogi drugi njihovi rođaci se suočavaju sa istom sudbinom.

Prošle godine isto se desilo javanskom nosorogu. Zbog tradicionalne kineske "medicine" i tigrovi su ugroženi, kao i azijski mrki medvedi, o čemu smo već pisali, ali nije zgoreg podsetiti se.

Svrha ovog članka je da vam skrene pažnju na svet oko nas. Nije bitno što smo sada lovci mi, a što jednoga dana možda i sami postanemo lovina nekih mnogo inteligentnijih lovaca koji čuče u skrivenom kutku naše ili susednih galaksija. Nije bitno što će možda naše kosti postati interesantne nekome, kao što su nama interesantne kljove slonova.

Ponašanje i ophođenje prema drugim živim bićima treba da promenimo zbog onoga što nas čini ljudima, a to je empatija prema životu kao takvom, to je shvatanje da je u njima ista ona životna energija koja pokreće i nas. Isti je život u svim živim bićima. I životinje imaju dušu. I one mogu da pate, iz istih razloga zbog kojih patimo i mi.

Poštujmo zato život. Poštujmo ga zbog njega samog, ne zbog posledica po našu vrstu, jer takvo razmišljanje nije moralno. Mi na ovu planetu nemamo veće pravo, ma šta govorile verske knjige, od bilo koje druge vrste. Stanujemo na njoj zajedno, ali samo mi je možemo spasiti. Nju, i sav živi svet na njoj.

(M. B. / Foto: Wikipedia,AP)