Kakve su najnovije promene u bitcoin tehnologiji i zašto je rudarenje sve manje efikasno i skuplje?

Kako će teći dalji razvoj bitcoina?

  • 4

Dr Goran Kunjadić, specijalista za IT bezbednost i kriptozaštitu, nam u kolumni ove nedelje otkriva kakve nas sve promene očekuju u bitcoin tehnologiji.

Do bitcoin kriptovaluta možemo doći i rudarenjem odnosno izračunavanjem heš vrednosti, nadajući se da će neka od njih biti odgovarajuća bitcoinu koji još nije pronađen.

Detaljnije smo pisali o samom rudarenju u prethodnim nastavcima. Mnogi su došli do bitcoina rudarenjem.

Kreirani su specijalni hardverski uređaji za rudarenje, čak su formirane čitave hale pune računarske opreme koje su velikom brzinom izračunavali složene kriptografske formule.

Na taj način su investitori ostvarivali ogromne zarade pogotovo u doba vrtoglavog rasta bitcoina krajem 208. godine. Ipak, stvari sa rudarenjem se u poslednje vreme menjaju.

Foto: Pixabay.com

Ukupan broj bitcoina koji može biti izrudaren je 21 milion. Do sada je izrudareno 17.619.987,5 bitcoina, što znači da je za rudarenje preostalo još 3.380.012,5 ili oko 16,1% od ukupne količine.

Ko i u slučaju kada se radi o iskopavanju ruda u rudnicima, što je manje rude teže ju je pronaći i cena iskopavanja raste. Potpuno isto se može primeniti i na bitcoin.

Rudarenje je sve manje efikasno i sve više košta. Zašto?

Razlog je veoma jednostavan, potrebno je mnogo više računanja da bi se izračunao heš bitcoina koji još nije izrudaren, što znači više vremena, više utrošene procesorske snage i na kraju više električne energije, što povećava cenu.

Posledica opisanog je da se sada na dnevnom nivou izrudari svega 1.800 bitcoina dnevno na svetskom nivou, što je izuzetno malo.

Mnogi investitori koji su uložili novac u rudarenje bitcoina su povukli svoje investicije, prodali računarsku opremu, ili je koriste u druge svrhe. Očigledno je da je rudarenje kriptovalute na ivici isplativosti i da više ne može donositi profit kao što je to bio slučaj prošle godine.

Pored činjenice da bitcoin rudari sve manje i da se proces rudarenja bliži svom prirodnom kraju, prema uslovima koji su prvobitno postavljeni, postoje i druge značajne promene u oblasti bitcoin valute. Pisali smo o tome da se funkcionisanje bitcoina zasniva na blockchain tehnologiji, i to smo detaljnije objašnjavali u prethodnim nastavcima.

Takođe, čitav sistem se zasniva na mrežnom hardveru, bez koga bickoin ne bi mogao da funkcioniše.

Ukoliko trgujemo bitcoinom, obraćamo se platformama na kojima se vrši trgovanje, odnosno u okviru platformi se obraćamo čvorovima ili nodovima.

Nod je računarski resurs na mreži koji prima i obrađuje naš zahtev za kupovinom ili prodajom. U saradnji sa drugim nodovima, izvršava se transakcija kriptovalutom.

U praksi se događa da je sve veći broj nedostupnih nodova. Dostupan nod šalje i prima veze iz bitcoin mreže doj nedostupan nod kreira samo odlazne veze ali ne prihvata dolazne veze. Nedostupni nodovi su zaštćeni firewall-om ili prevođenjem IP adrese tako što se njihove adrese modifikuju i ne mogu se prepoznati - NAT (Network Address Translation).

Pad broja aktivnih nodova može dovesti do centralizacije bitcoin mreže, što je u suprotnosti sa osnovnom idejom blokčejn tehnologije. O čemu se zapravo radi? Radi se o povećanju bezbednosti bitcoina kao i povećanju stepena anonimnosti učesnika u transakcijama. Istovremeno se otvara pitanje: Ko će kontrolisati bitcoin mrežu ukoliko dođe do njene centralizacije? Većina pomenutog se može primeniti i na druge kriptovalute.

Svedoci smo razvoja tehnologije kriptovaluta koji se kreće u smeru koji nismo mogli da predvidimo. Kuda će se kretati dalji razvoj, saznaćemo uskoro.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mire

    2. april 2019 | 08:37

    Pa Bitkoin je valjda i zato izmišljen da ne bi mogao da se centralizacije. To jest da ne bi postojala banka koja bi određivala cenu Bitkoina, već ponuda i potražnja za istim, kao i to da bi se izbegle bankarske dažbine (ogroman procenat koji uzimaju banke) za prenos novca (velikih količina novca)

  • Milos

    1. april 2019 | 16:29

    Ulozite u valutu Cardano ADA.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA