
Veselin Jevrosimović: Veštine za budućnost
U vremenu kada veštačka inteligencija pred našim očima postaje globalni fenomen koji svakodnevno koriste milioni ljudi širom planete za automatizaciju i ubrzanje najrazličitijih zadataka, mnogi se brinu za budućnost radnih mesta. Ovo pogotovo jer se praktično nalazimo na tek početku tehnološke revolucije za koju je teško predvideti kuda će nas odvesti i na šta će ličiti svet jednom kada ona bude završena.
Ono što mogu da vidim, barem u odnosu na blisku budućnost i narednu generaciju mladih stručnjaka čije će karijere uskoro početi, jesu znanja i veštine koje sigurno mogu da im obezbede uspeh i konkurentnost.
Budući da digitalnim svetom upravljaju algoritmi, važno je da umemo da ispratimo logiku i procese koje oni nameću. To konkretno znači da moramo da steknemo veštinu inženjerskog rešavanja problema – korak po korak, sistematično i efikasno.
U svakodnevnom radu više neće biti dovoljno neprekidno ponavljanje naučenih radnji i postupaka, već će se zahtevati prilagođavanje novim situacijama, šire razumevanje svih procesa i stalna optimizacija aktivnosti.

Druga važna oblast u kojoj će svi morati da poseduju određena znanja je sajber bezbednost. Ako koristite elektronske uređaje bilo koje vrste, morate znati kako da zaštitite kompanijske podatke i sistem od zlonamernih upada, barem na elementarnom nivou.
Kad smo već kod podataka, važno je da raspolažete veštinom razumevanja digitalnih zapisa i svega što oni sa sobom nose. To znači da poznajete tipove dokumenata, načine na koji se oni čuvaju i razmenjuju, da umete da razdvojite bitno od nebitnog i da koristite osnovne alate za obradu podataka.
I na kraju, svi ćemo morati da ovladamo veštinom korišćenja veštačke inteligencije, postavljanja pitanja i analize odgovora.
Rekao sam na početku da su pomenute veštine presudne za mlade ljude koji se još uvek školuju, kao i one koji traže svoja prva zaposlenja. Isto, međutim, važi i za sve ostale, bez obzira na oblast i koliko dugo se bave svojim zanimanjima.
Već je inicijalna digitalizacija od svih nas zahtevala da stičemo nova znanja i iskustva, da se prilagodimo svakodnevnom korišćenju računara i da usvojimo drugačije koncepte. Promene koje su pred nama još su drastičnije i zbog toga je bitno da se na vreme pripremimo.
(Telegraf.rs/Veselin Jevrosimović)
Video: HONOR 400 je telefon koji nudi nešto što za ovu cenu nećete videti nigde
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Слађана Точиловац Шаљић
Наравно. Има нечег у овом дигиталном добу што буди исконску интелигенцију народа. У дигиталној сфери је рецимо у питању алгоритам, а у људској је ДНК. И негде се то препознаје у брзини кретања кроз нове области или кроз традиционалне људске делатности на нов начин. Изузетно је важан показатељ то што је српски народ, па самим тим и Србија посебно у протеклој деценији показала свој безгранични потенцијал у кретању у ова два начина размишљања и деловања. У готово свим областима. Од здравства до пољопривреде, од управљања и економије до обраде података и одржавања великих база и збирки евиденција. До енергетике, грађевинарства, саобраћаја и екологије. И то јесте квантни скок за наше друштво. Али зато и помињем симболику алгоритма и ДНК. Јер да није те супстанце у бићу нашег народа, остали бисмо у мраку и изолацији. Јер свет свакодневно иде даље и свакодневно унапређује различите области. Зато је веома битно што је и државна политика била усмерена тако да се чисте, филтрирају и подижу системи и делови система тако да се направи простор за све реформе. И овладавање новим начинима мишљења и управљања пре свега ослоњеним на иновативне приступе. То је срж 21 века и епохе која је почетак нове ере наше цивилизације. И честитала бих још једном и свим владама у Немањиној 11 и председнику Србије што су тако предано и са визијом то креирали и реализовали. И као круна тог пута отвара се Експо 2027 у Београду. Искрене, искрене честитке.
Podelite komentar