Evropa želi da prestigne SAD i Kinu u trci za čipove budućnosti: Ulaže 400 miliona evra
Evropa želi da uhvati korak sa SAD, Kinom i Tajvanom u industriji poluprovodnika, ali umesto direktnog nadmetanja u proizvodnji klasičnih procesora, ulaže 400 miliona evra u razvoj fotonskih čipova, tehnologije koja koristi svetlost za prenos i obradu informacija.
Za razliku od tradicionalnih elektronskih čipova, koji se oslanjaju na kretanje elektrona, fotonski čipovi koriste svetlosne signale. Takav pristup omogućava izuzetno brz prenos velikih količina podataka, uz potencijalno manju potrošnju energije i manje zagrevanje, što je posebno važno za AI infrastrukturu i velike data centre.
Evropska inicijativa nosi naziv PIXEurope i okuplja 20 istraživačkih institucija iz 11 evropskih zemalja. Cilj je da se tehnologija koja se danas razvija u laboratorijama pripremi za pouzdanu industrijsku proizvodnju.
Jedan od najvažnijih projekata nalazi se u holandskom Ajndhovenu, gde istraživački institut TNO gradi fabriku površine približno 10.000 kvadratnih metara za proizvodnju fotonskih čipova.
Postrojenje će koristiti indijum-fosfid, poluprovodnički materijal pogodan za proizvodnju optičkih komponenti, uključujući lasere i detektore svetlosti. Čipovi će se izrađivati na pločicama prečnika 150 milimetara, odnosno šest inča, što omogućava povećanje proizvodnje i smanjenje troškova po čipu.
Plan je da fabrika do 2030. godine dostigne stabilan proizvodni proces, nakon čega bi njene kapacitete mogle da koriste različite kompanije, bez potrebe da svaka od njih gradi sopstvena skupa postrojenja.
U projekat je uključen i holandski ASML, jedan od najvažnijih proizvođača opreme za industriju poluprovodnika. Njegove mašine koristiće se u novoj proizvodnoj liniji, budući da izrada fotonskih čipova zahteva tehnologije i postupke slične onima koji se koriste u proizvodnji klasičnih mikročipova.
Evropa na ovaj način pokušava da iskoristi postojeće iskustvo u proizvodnji poluprovodnika kako bi zauzela snažniju poziciju na tržištu čiji značaj ubrzano raste.
Prema procenama navedenim u izveštaju bivšeg direktora ASML-a Petera Veninka, tržište fotonskih tehnologija moglo bi da poraste između deset i dvadeset puta tokom naredne decenije.
Međutim, konkurencija ne miruje. Američka kompanija Coherent već proširuje proizvodnju indijum-fosfidnih čipova u Teksasu, uz podršku kompanije Nvidia i najavljenu državnu pomoć od 50 miliona dolara.
Fotonski čipovi već se koriste u pojedinim komunikacionim sistemima data centara i optičkim senzorima, ali bi širenje proizvodnje moglo da otvori prostor za njihovu znatno veću primenu.
Među potencijalnim oblastima razvoja nalaze se AI sistemi, telekomunikacione mreže nove generacije, medicinski uređaji i buduće 6G komunikacije. Ipak, fotonska tehnologija neće u skorije vreme potpuno zameniti klasične procesore, već će se sa elektronskim čipovima sve više kombinovati.
Za Evropu je ulog i strateški. Ako uspe da razvije konkurentnu industriju fotonskih čipova, mogla bi da postane važan dobavljač tehnologije od koje će zavisiti budući data centri i komunikacione mreže, umesto da se gotovo potpuno oslanja na proizvodnju iz drugih delova sveta.
(Telegraf.rs)
Video: Električni automobili stigli u Novi Sad, ali prava priča je ono što dolazi posle njih
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.