Sve manje slobode na internetu

Od 60 zemalja u kojima je sprovedeno istraživanje, u 34 je zabeležen pad slobode na internetu tokom protekle godine, ali se u 16 zemalja situacija poboljšala

  • 0

Sloboda na internetu opada u celom svetu, pošto je vlasti ograničavaju sve naprednijim nadzorom, zatvaranjem opozicionih sajtova zbog "nezakonite sadržine" i plaćenim provladinim komentatorima, zaključeno je u najnovijem izveštaju organizacije "Fridom haus".

Od 60 zemalja u kojima je sprovedeno istraživanje, u 34 je zabeležen pad slobode na internetu tokom protekle godine, ali se u 16 zemalja situacija poboljšala, prenosi danas ruski kanal "Raša tudej".

U 36 zemalja vlade su "ili nabavile moderniju tehnologiju nadziranja, povećale broj ljudi koji kontrolišu ili su usvojile novi zakon koji im daje veća ovlašćenja za praćenje", mada autori izveštaja sumnjaju da su i druge zemlje pojačale kontrolu internata, ali "bolje skrivaju tragove".

Ipak, pojavio se i jedan pozitivan trend - uspon onlajn aktivizma, u vidu protesta protiv zakona koji ugrožavaju internet ili društvo kao celinu, a kao rezultat takvih kampanja je 11 zemalja, među njima i Filipini i Meksiko, koje su uspele da ukinu ili ublaže zakone koji ograničavaju slobodu.

Iran, Kuba, Kina i Sirija su među zemljama sa najvećim ograničenjima u korišćenju interneta, dok su Island, Estonija i Nemačka zemlje u kojima korisnici imaju najveću slobodu, a iza njih su i Sjedinjene Američke Države.

SAD su, međutim, oštro kritikovane zbog "zabrinjavajućeg opadanja" slobode na internetu, uglavnom kao rezultat rasprostranjene prakse kontrolisanja koja je otkrivena kada je bivši saradnik američkih obaveštajnih službi Edvard Snouden objavio poverljive informacije o američkoj sajber špijunaži.

Kritičari su probudili zabrinutost da bi tajni programi Nacionalne obaveštajne službe (NSA) mogli da predstavljaju kršenje Četvrtog amandmana američkog ustava, koji štiti ljude u SAD (kako državljane, tako i one koji nisu državljani) od neopravdane pretrage i hapšenja, kao i ljudska prava zagarantovana međunarodnim sporazumima - navodi se u izveštaju.

U borbi protiv slobode izražavanja mnoge zemlje prelaze sa tehnoloških na pravna rešenja.

- Iako su blokiranje i filtriranje i dalje metode cenzurisanja koje imaju prednost u mnogim zemljama, vlade sve više obraćaju pažnju na to ko šta kaže na internetu i pronalaze načine da ih kazne - kaže Sanja Keli, direktor projekta o slobodi na internetu u "Fridom hausu".

U nekim zemljama, dodaje ona, korisnik može da bude uhapšen samo zbog toga što je na Fejsbuku "lajkovao" komentar nekog prijatelja u kojem se kritikuju vlasti.

Rusija, koja se nalazi na sredini liste, označena je u izveštaju kao "značajan inkubator" indirektnih metoda represije koje potom usvajaju druge zemlje, naročito bivše sovjetske republike.

Kina, koja blokira milione veb-sajtova i zapošljava hiljade cenzora, predvodi u širenju razrađenog tehnološkog aparata za sistemsku cenzuru interneta.

Iako je praksa plaćenih komentatora najpre primenjena u Kini i Rusiji, u izveštaju je zaključeno da je ona sada usvojena u najmanje 22 zemlje sa liste, kao što su Malezija i Belorusija.

(Telegraf.rs / Izvor : Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA