≫ 

Da li biste pojeli šniclu koju vam je odštampao robot?

Većina predmeta koje svakodnevno kupujemo i koristimo u medicini, industriji, građevinarstvu, pa čak i u proizvodnji hrane, u budućnosti će se proizvoditi primenom tehnologije 3D štampe

  • 2
snicla Foto: Pixabay

Možda to i ne znate, ali ako nosite slušni aparat, verovatno ćete biti deo revolucije 3D štampanja. Gotovo svi slušni aparati danas se proizvode ovom tehnikom.

Poznat i kao aditivna proizvodnja, 3D štampanje uključuje izgradnju slojeva materijala - plastike, metala ili smole - i njihovo lepljenje, sve dok na kraju ne nastane gotov proizvod.

- Ranije se proizvodnja zasnivala na radu modelara koji su svaki komad radili ručno, dugotrajnim i skupim procesom - kaže Stefan Launer, stariji potpredsednik kompanije Sonova, koja proizvodi slušna pomagala.

- Sada, nakon što primimo narudžbinu, potrebno je samo nekoliko dana da isporučimo gotov proizvod, a kupac dobije slušni aparat sa individualnim podešavanjima - kaže on.

Kada se 3D štampa pojavila pre 20 godina, njeni pokretači obećali su da će to izazvati revoluciju u mnogim industrijama, piše BBC.

I na mnogo načina to je bio veliki uspeh. U 2018. godini širom sveta je prodato 1,4 miliona 3D štampača, a očekuje se da će 2027. taj broj porasti na 8 miliona, prema istraživanju Grand View Research.

- U pogledu tehnologije, neprestano se otkrivaju nove aplikacije, sa novim materijalima i mašinama - kaže Galina Spasova, stariji istraživački analitičar iz kompanije IDC Europe.

Tehnika je unela revoluciju u stomatološki sektor, smanjujući vreme potrebno za izradu krunica i mostova, i izrađujući ih tačnije.

Na višem nivou, Boeing koristi delove nastale 3D štampom u svojim svemirskim, komercijalnim i odbrambenim avionima, dok BAE Sistems koristi tehnologiju za izradu komponenti za bombarder Typhoon.

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici postoji čak i 3D štampač na kome se izrađuju rezervni delovi. Ali, sa mnogim aplikacijama i dalje se eksperimentiše u manjem obimu.

Novo meso

Hrana, takođe, može da se štampa u 3D tehnici. Kompanija Nova meat iz Barselone nedavno je predstavila biftek na bazi biljaka koji je dobijen od graška, pirinča, morskih algi i drugih sastojaka.

Upotreba 3D štampanja omogućava da se sastojci slože u obliku isprepletanih vlakana koja imitiraju unutarćelijske proteine u mišićnim ćelijama.

- Ova strategija omogućava nam da definišemo dobijenu teksturu u smislu žilavosti i otpornosti na rastezanje i sabijanje, i da oponašamo ukusna i hranjiva svojstva različitih mesa i morskih plodova, kao i njihov izgled - kaže Đuzepe Šonti, osnivač kompanije Nova Meat. Do sledeće godine, kaže, restorani bi mogli da štampaju odreske za sebe.

Primena u medicini

Medicina je jedno od najuzbudljivijih oblasti 3D štampanja. Medicinski radnici se već neko vreme bave 3D štampanjem proteza koje se tako mogu izraditi za samo delić uobičajene cene.

One se takođe mogu lako personalizovati za pojedinog pacijenta - nedavno je mačka u Rusiji dobila četiri štampana titanijumska stopala sa 3D otiskom, nakon što je izgubila svoja zbog smrzavanja.

I lekovi mogu biti 3D štampani, što je posebno korisno u lečenju male dece, kojoj su standardno potrebne niže doze medikamenata.

Kao što je profesor Metju Pik, jedan od direktora Nacionalnog centra za kliničko istraživanje eksperimentalne medicine "Adler Hey" zaključio: većina lekova koji su dostupni deci nije dizajnirana za decu ili, zaista, testirana u kliničkim ispitivanjima koja uključuju decu.

Štampanje ljudskih organa

Prošle godine, njegov tim postao je prvi na svetu koji je detetu dao tabletu koja je nastala 3D štampom; u međuvremenu, drugi istraživači stvaraju tablete koje su prilagođene pojedinačnim pacijentima.

Možda je najneobičnije od svega što se radi na 3D štampaču izrada ljudskih organa. Istraživači sa Politehničkog instituta u Renseleru u SAD nedavno su najavili da su razvili način da se 3D otisak žive kože, upotpunjen krvnim sudovima, koristi kao pomoć za žrtve opekotina.

Ima još prepreka koje treba savladati - tehnika se do sada koristila samo na miševima, i treba raditi na tome da se presađeni delovi ne odbace. Ali, vanredni profesor Pankaj Karande kaže da se štampana koža presađena na poseban tip miša, mogla povezati sa njegovom kožom.

- To je izuzetno važno, jer znamo da se krv i hranljive materije prenose na transplantat, što ga održava živim - kaže on.

Budućnost stiže

Neki se nadaju da se tehnologija može koristiti u mnogo većem obimu.

- Verujemo da će 3D štampanje kuća i zgrada promeniti način na koji se danas gradi u svetu - kaže Kirk Andersen, glavni inženjer njujorške firme SK4D.

Ranije ove godine, njegova firma sagradila je kuću od 1.900 kvadratnih metara za samo osam dana, koristeći robota koji je podizao zidove sloj po sloj. Krov još uvek moraju da naprave građevinski radnici.

Anderson smatra da ovaj proces "drastično" smanjuje količinu troškova za materijal i rad u građevinarstvu. Firma procenjuje da izgradnja njihove kuće košta 70 odsto manje od ekvivalentne nekretnine izgrađene tradicionalnim metodama.

Tehnologija je još uvek u razvoju, ali širom sveta 3D štampom je dovršeno nekoliko zgrada, što nagoveštava šta bi jednog dana moglo biti moguće.

Iako je 3D štampanje uobičajeno u izradi automobila i vazduhoplovstvu gde se ceni tehnika za izradu prototipa, alata i delova, većina predmeta koju kupujemo verovatno će se u budućnosti masovno proizvoditi na ovakvim proizvodnim linijama.

(Telegraf.rs/V.N.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eto!

    1. mart 2020 | 10:57

    Posle onolikog gledanja Startreka, Krstarica Galaktike i slicno, probala bih svakako, pa ako valja i pojela, zasto da ne. A cenim da ce moci i da se programira ukus, pa utoliko pre.

  • Darko

    1. mart 2020 | 14:47

    Svaka čast 3D tehnologiji kad su industrija, medicina i druge privredne grane u pitanju. Stvarno revolucionarana stvar. Ali gastronomja t.j. hrana nipošo. Organske sastojke nikad i ni u kom obliku ne mogu nikakvi štampači da zamene. A SF filmovi nikad nisu prikazali štampanje hrane, nego dehidriranu hranu i jela, koja se kao u nekim mikrotalasnim rernama hidriraju i vraćaju u originalno kuvano stanje. Dakle zaključak, štampana hrana ni po cenu života NE!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA