≫ 

Misteriozna bolest napada Srpkinje: Decenijama žive sa njom, a onda počne pakao! Najugroženiji su oni koji žive blizu ovih reka

Bolest se klinički ispoljava kod odraslog seoskog stanovništva, obično između 30 i 50 godina starosti, sa lakom predominacijom ženskog pola

  • 3

Endemska nefropatija je porodična hronična bolest koja se javlja u žarištima, endemično, duž reka Kolubare, Drine, Save i Morave. Javlja se u oblastima jugoistočne Evrope, a žarišta su potvrđena u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj.

5 gotovo nevidljivih znakova raka bubrega

Ako često probate šminku u prodavnicama - možete da dobijete opasnu i neizlečivu bolest

Bolest se klinički ispoljava kod odraslog seoskog stanovništva, obično između 30 i 50 godina starosti, sa lakom predominacijom ženskog pola.

Uzrok nastanka

Etiologija endemske nefropatije nije poznata. Kao mogući uzročnici ističu se izvesni elementi koji se nalaze u tragovima (olovo, kadmijum, silicijum), živi agensi (bakterije i virusi), gljivični i biljni toksini, genetski faktori i imuni mehanizam.

Klinička slika

Akutna faza bolesti ne postoji. Bolest je neprimetna, relativno asimptomatska i dosta dobro se podnosi, ponekad i decenijama. Opšta slabost se javlja tek u stadijumu bubrežne insuficijencije, kada je anemija izražena i kada postoji retencija azotnih produkata u krvi. Bolesnici se žale na neodređene gastrične tegobe.

Povišen krvni pritisak se sreće u oko 30 - 40% bolesnika u poodmaklim fazama i kod bolesnika starije životne dobi. Ne postoje edemi bubrežnog porekla. Bolest progredira ka bubrežnoj insuficijenciji i terminalnom stadijumu bolesti bubrega.

Foto: Profimedia/Corbis

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze, epidemioloških podataka, kliničke slike, objektivnog pregleda, laboratorijskih analiza, ultrazvuka, intravenske urografije, biopsije bubrega.

Lečenje

Lečenje obolelih od endemdske nefropatije, čija etiologija i patogeneza još nisu poznate, svodi se uglavnom na higijenskodijetetski režim. Izražena bubrežna insuficijencija zahteva hipoproteinski režim ishrane, korekciju anemije, antihipertenzive kod postojeće arterijske hipertenzije, a u terminalnom stadijumu i aktivno lečenje ( dijaliza i transplantacija).

Prevencija

Svodi se na preduzimanje opštih higijenskih mera u pogledu načina života, ishrane i snabdevanja pijaćom vodom iz područja koja nisu ugrožena.

Daljinac

(Telegraf.rs/stetoskop.info)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • ssamo da se zna

    9. novembar 2017 | 13:55

    Pa ceo Beograd pije savsku vodu. Gde ces veceg sela.

  • krca

    9. novembar 2017 | 14:00

    Nema tu mnogo misterije. Septicke jame + izlivanje otpadnih voda direktno u tokove reka. Naravno da mora da dodje do ove bolesti. ;(

  • Tattoo designs

    9. novembar 2017 | 14:37

    Pijte prolom vodu očistite bubrege

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA