
Veliki a kod nas malo poznati svetski slikari: Danas govorimo o Džeku Batleru Jejtsu, bratu slavnog nobelovca
Džek Batler Jejts rođen je 23. avgusta 1871. u Londonu, a umro je 28. marta 1957. u Dablinu, i verovatno je bio najznačajniji irski slikar XX veka — iz ove sadašnje perspektive gledano, budući da to nije tako izgledalo do pre pedesetak godina.
Bio je sin Džona Batlera Jejtsa, poznatog portretiste, i brat slavnog pesnika i nobelovca Vilijama Batlera Jejtsa. Obrazovao se privatno u Sligou u Irskoj, a zatim je pohađao različite umetničke škole u Londonu, uključujući Vestminstersku školu umetnosti.
Njegovi rani radovi uglavnom su bili ograničeni na ilustracije za knjige i letke koje su izrađivale njegove sestre u izdavačkoj kući „Dun Emer Press“, kasnije poznatoj kao „Cuala Press“ u Dandrumu, tada selu blizu Dablina a danas prigradskom naselju irskog glavnog grada; radio je i za časopise poput „Puncha“.
U početku je slikao akvarele, ali je oko 1906. počeo redovno da slika uljem. Njegove rane slike bile su prilično konzervativnog stila, ali je tokom godina irske borbe za nezavisnost, počeo sticati slavu svojim romantičnim i emotivnim, a ipak realističnim, prikazima urbanog i ruralnog života u Irskoj.
Ti njegovi prizori svakodnevnog života, kao i keltske mitologije, doprineli su rastu nacionalizma u irskoj umetnosti posle Irskog rata za nezavisnost (1919-21), kad je i njegov stil doživeo je značajnu promenu: usvojio je življu paletu boja i počeo slikati izuzetno slobodnim i labavim potezima kičice.
Njegove teme uključivale su savremene prizore cirkusa, plesnih i muzičkih dvorana, trka konja, melanholične pejzaže zapadne obale Irske, kao i već pomenute motive iz irske mitologije.
Nakon Jejtsove smrti, kritičari su često odbacivali njegov rad kao nevažan za istoriju irske umetnosti, ali izložba njegovih slika 1971. u Nacionalnoj galeriji Irske u Dablinu pomogla je da se obnovi njegova reputacija kao značajnog umetnika.
A on je takođe, poput svog brata, bio i pisac, doduše znatno, znatno slabiji. Kažu da njegova književna dela (drame, romani i poezija) karakterišu iste osobine fantazije i živahnog, nasumičnog izraza, koji su očigledni u njegovim slikama.
(Telegraf.rs)
Video: Uručena nagrada "Žanka Stokić" glumici Neli Mihailović
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.