≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Film “Brana” Ali Čerija u Muzeju savremene umetnosti

V. Đ.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Radnja filma “Brana (The Dam)” dešava se u Sudanu, blizu brane Merowe

  • 0
Ali Čeri Foto: The National Gallery, London

U okviru Programa umetničkog filma Artist’s Film u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, publika će od 20. decembra 2023. do 15. januara 2024. biti u prilici da pogleda film “Brana (The Dam)” umetnika Ali Čerija. Film će biti prikazan u Sali Miodrag B. Protić i to u sledećim terminima: svakim danom od ponedeljka do nedelje u 12.00 i u 16.00 časova, četvrtkom u 14.00 i 18.00 časova, dok je utorkom muzej zatvoren.

Radnja filma “Brana (The Dam)” dešava se u Sudanu, blizu brane Merowe. Maher radi u tradicionalnoj ciglani koja se snabdeva vodom Nila. Svako veče tajno odlazi u pustinju kako bi gradio misterioznu konstrukciju od blata. Dok se sudanski narod budi da bi dobio svoju slobodu, njegovo stvaranje polako počinje da dobija sopstveni život, stoji u sinopsisu ovog filma.

Program umetničkog filma u Muzeju savremene umetnosti posvećen je pokretnoj slici, videu i filmu kao sve popularnijoj i neprestano razvijajućoj umetničkoj formi, sa idejom da ponudi živopisan prikaz odabranih umetnika i njihovih dela koji su inspirisani filmom kao medijem i osećaju potrebu da ga tumače i odgovore na svoj način.

U ovogodišnjem izdanju programa umetničkog filma MSUB je imao zadovoljstvo i čast da predstavi izbor filmova umetnika koji su u dosadašnjoj praksi stekli najviša svetska priznanja i slavu u oblasti filma. Nakon prikazanih filmova Anrija Sale i Širin Nešat i razgovora sa ovim umetnicima, Ali Čeri zatvara ovogodišnji program.

Ali Čeri (Ali Cherri), živi i radi u Parizu i Bejrutu, dobitnik je Srebrnog lava 59. međunarodne izložbe umetnosti, Bijenala u Veneciji (2022) Mleko od snova. Njegove skulpture, crteži i instalacije istražuju vremenske pomake između drevnih svetova i savremenog društva. Koristeći arheološke artefakte kao polaznu tačku, istražuje granice ideologija koje čine osnovu nacija i mit o nacionalnom napretku. Njegov rad istražuje veze između arheologije, istorijskog narativa i procesa iskopavanja i premeštanja nasleđa, uzimajući u obzir kulturne objekte kao deo muzejskih kolekcija.

Nedavno je izlagao u Institutu za savremenu umetnost Valensije (Valencia), u Jameel Arts Centru (Dubai), Para Site-u (Hong Kong), MAXXI (Rim), Centru Pompidou (Pariz), kao i na 22. Bijenalu Secs Videobrasil (2023), 15. Sharjah Bijenalu (2023), 5. Kochi-Muziris Bijenalu (Indija, 2022), Venecijanskom bijenalu (2022), Manifesti 13 (Marseille, 2020), 5. Uralskom industrijskom bijenalu savremene umetnosti (Ekaterinburg, 2019), 8. Melle Međunarodnom bijenalu savremene umetnosti (Melle, 2018), i 13.Sharjah Bijenalu (2017).

Kustoskinja programa je direktorka muzeja Marijana Kolarić, asistentkinja Kristina Armuš.

Generalni sponzor programa je Raiffeisen banka.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA