≫ 

Deflacija bila dobra za bogate: "Čarobnjak iz Oza" zapravo govori o odnosu vladajućeg i potčinjenog

Američka deflacija s kraja 19. veka je bila dobra za dobrostojeće (poverioce – pretežno bankare sa severoistoka), ali nije bila dobra za niže slojeve (dužnike – pretežno poljoprivrednike sa juga i zapada)...

  • 0
Čarobnjak iz Oza "Čarobnjak iz Oza" / Foto: Wikimedia/W.W. Denslow

Pojedini udžbenici iz ekonomije tvrde da je ovo čudesno ezoterična činjenica: Priča o Ozu je bila ekonomska parabola, piše Goodreads. Šta mislite o tome, svi vi koji ste rekli da ekonomija ne može biti zabavna?

Preraspodela bogatstva uzrokovana neočekivanim promenama cena često je izvor političkih previranja. Od 1880. do 1896. godine nivo cena u Americi je pao za 23 procenta. Ova deflacija je bila dobra za dobrostojeće (poverioce – pretežno bankare sa severoistoka) ali nije bila dobra za niže slojeve (dužnike – pretežno poljoprivrednike sa juga i zapada). Za deflaciju je isključivo okrivljen ozloglašeni zlatni standard i predlog pomaka ka srebrnom bio je vapaj za alternativom.

Pitanje srebrnog standarda je dominiralo na predsedničkim izborima 1896. godine. Vilijam Mekinli, republički kandidat je vodio kampanju sa platformom za očuvanje zlatnog standarda, prenosi Laguna.

Vilijam Dženings Brajan, demokratski kandidat se odvažno zalagao protiv zlata u korist srebra. U čuvenom govoru, Brajan je izjavio:

- Nećete izlagati radničku klasu dodatnom bolu i ruglu, nećeti razapeti čovečanstvo na zlanom krstu.

Ne iznenađuje da je Mekinli bio kandidat konzervativnog istočnog establišmenta, dok je Brajan bio kandidat južnih i zapadnih populista.

Onda je objavljen „Čarobnjak iz Oza“...

Novinar sa srednjeg zapada, L. Frenk Baum kazuje priču o Doroti, devojčici izgubljenoj u čudnoj zemlji daleko od kuće u Kanzasu. Doroti (koja predstavlja tradicionalne američke principe) stiče tri prijatelja: strašila (zemljoradnik), zarđalog čoveka od lima (industrijski radnici) i lava čija rika nadmašuje njegovu hrabrost (Vilijam Dženings Brajan). Zajedno, njih četvoro kreću opasnim putem od žute cigle (zlatni standard), nadajući se da će naći Čarobnjaka koji će pomoći Doroti da se vrati kući.

Naposletku stižu u Oz (Vašington), gde vide svet kroz zelene naočare (novac). Čarobnjak (Vilijam Mekinli) ljudima pokušava da pruži sve, ali se ispostavlja da je prevarant.

Čarobnjak iz Oza Zla veštica se topi... / Foto: Wikimedia/W.W. Denslow

Dorotin problem je rešen tek kada sazna za magičnu moć svojih (inače običnih) srebrnih cipelica. (Nažalost, film je zaboravio na parabolu i izostavio srebrne cipelice – oduzimajući većini publike pravi užitak u pobedi!)

Republikanac (Čarobnjak) je pobedio na izborima 1896. godine i Sjedinjene Države su ostale na zlatnom standardu, ali su zagovornici slobodnog srebra dobili inflaciju koju su želeli nakon što je zlato otkriveno na Aljasci, Australiji i Južnoj Africi.

Kasnije se odustalo od zlata, i više se nije čulo za čarobnjaka prevaranta. Doroti i Baum su trijumfovali nad neželjenom magičnom ugnjetavanju puta od žute cigle i zeleno obojenog sveta. Pa, barem fiktivno.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA