Gaša Šeprtlja: Slika sveta u liku lenštine iz pera pesimističnog humoriste
Njegove avanture, izumi i budalaštine, sklepani u velikoj arhivi, zavladale su srcima čitalaca širom starog kontinenta. Govorimo o bravuri strip stvaraoca Andrea Frankena, prvi put objavljenoj 28. februara 1957. godine u belgijskom magazinu Spiru. Njegovo ime je Gaston Lagaf, a po srpski se to kaže Gaša Šeprtlja, piše Strip Blog.
Gaša Šeprtlja je toliko lenj i toliko mrzovoljan prema poslu da to izbezumljuje sve, pa i njega samog. Trapav je do besvesti i do svega mu je, samo ne do onoga zbog čega je plaćen. On dolazi na posao sa svojom mačkom, galebom i zlatnom ribicom u automobilu iz 1920-ih godina.
Franken je u Gaši nacrtao dete u telu odraslog čoveka, sve karakteristike deteta, bezazlenog, punog mašte i voljnog da pravi gluposti, što bi se danas za decu reklo hiperaktivan, a obično se to uzima kao izraz kojima roditelji pravdaju svoj neuspeh u vaspitanju dece. Ali sam Franken nije bio nimalo vedar čovek, iako je pravio neverovatne humoristične stripove, poput "Marsupilamija", "Crne misli" i drugih, koji su zajedno sa Gašom ušli u opus najvećih stripskih priča. Baš u "Crnim mislima" se vidi kako je Franken video ovaj svet bez mašte, pun surovosti, gneva i obesti, ovaj umetnik nije verovao u napredak čovečanstva, ni u kom smislu te reči.
- Surovo! Jer s godinama i uprkos trenucima sreće, uveren sam da čovek nikada neće biti civilizovan. Uništiće sebe. Ali to ne smemo da govorimo tako često – ne smemo da kvarimo život ljudima - istakao je Franken u jednom intervjuu.
Gaša je nacrtan tako baš kako je Franken video svet - neuredan, razbarušene kose, otrcanog džempera i u starim patikama. Gašin posao je bio da u magazinu Spiru odgovori na pisma čitalaca, na koja je uvek sa zakašnjenjem odgovarao. Obožava da vreme provodi u onome u čemu nije dobar, a to je majstorisanje i kuvanje, a neobavezno ćućorenje sa prijateljem Žićom je bio obavezan deo dana, između dva spavanja. Baš takav pogled na svet je imao Franken, pored navedene neurednosti, u sve se meša, radi ono što ne zna, zabada nos u tuđe stvari i pokušava da prespava sve što treba da uradi.
Pored Gaše i Žiće u stripu se nalaze još i likovi poput Žmurka, revnosan i vredan radnik, sušta suprotnost Gaši, zatim Dirko, direktor Spirua, Zorica, članica redakcije…
Gaša je u Jugoslaviju došao 12. oktobra 1965. godine u prevodu Đorđa Dimitrijevića, koji je prevodio i Taličnog Toma i Asteriksa u izdanjhu Panorame. Kasnije je objavljivan u Stripoteci, Eks Almanahu i drugim stripovima, a 2000-ih godina je Beli put krenuo u izdavanje integrala Gašinih priča, a zajedno sa Darkwood-om je završio tu priču.
Strip je dobio i filmsku adaptaciju 2018. godine, a režiju potpisuje Pjer-Fransoa Martin-Lavala, dok uloge tumače Teo Fernandez, Pjer-Fransoe Martin-Lavala, Arno Dikre.
Andre Franken, pored Gaše, poznat je i po Marsupilamiju, Spiru i Fantaziju, grofu od Šampinjaka i veverici Spip. Posmatrajući Frankenove crteže i moć da u malo tuša iskaže suštinu, on bi i ovaj tekst nekom giljotinom za pola skratiо. Svoj rad je počeo neposredno nakon Drugog svetskog rata, a kada je preminuo 5. januara 1997. godine, mnogi evropski listovi su ovu tužnu vest imali kao glavnu dana, a jedne novine su napisale za Gašu:
- Njegovo dete je postalo siroče.
Frankenov istančan rad na stripu, detaljni dekori i igra tušem, prevazilazi granice svega postojećeg u svetu karikaturalnog stila i humorističnih stripova. Mnogo scena na tabli, u jednom kaišu, i mnoštvo minijaturnih figura koje upotpunjuju scenografiju. Gašina trapavost je ono u čemu se svi pronalaze.
(Telegraf.rs)
Video: Tužna sudbina Matveja Ajzinberga: Ovaj kamen budi sećanje na jednu tešku priču iz srca Beograda
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
No mister
Sto se tiče čoveka i civilizovanja istog, bio je u pravu!
Podelite komentar