Lepa Nora se nije pojavila na sastanku sa piscem: Tako je nastao najpoznatiji datum u književnosti

Kad su se Nora Barnakl i Džejms Džojs konačno venčali 1931. godine, već su živeli zajedno 27 godina, putovali kontinentom i imali dvoje dece...

  • 1
Džejms Džojs, James Joyce Džejms Džojs / Foto: Profimedia/Roger Viollet

Navršio je 9 godina kad mu je objavljena prva pesma. Za života je imao 12 operacija očiju zbog lošeg vida. Obratio se potpuno neiskusnom (francuskom) izdavaču za "Uliksa" jer niko drugi nije želeo da ga objavi. Hemingvej mu je bio partner u opijanju, a ponekad i telohranitelj. Izazivao je kontroverze, ulagao u bioskop. Važi za književnog genijalca, ali nije ga svako razumeo…

Postoji mnogo zanimljivosti iz života književnika Džejmsa Džojsa, autora romana Portret umetnika u mladosti, Dablinci, Uliks, Fineganovo bdenje, rođenog na današnji dan 1882. Međutim, za njega se vezuje i prvi dejt koji je postao i najčuveniji u književnosti, a evo i zašto...

Naime, kad su se Nora Barnakl i Džojs konačno venčali 1931. godine, već su živeli zajedno 27 godina, putovali kontinentom i imali dvoje dece.

Par se prvi put sreo u Dablinu 1904. godine kada je Džojs započeo razgovor s njom u blizini neuglednog hotela u kom je Nora radila kao sobarica.

U početku je pogrešno verovala da je švedski mornar - zbog njegovih plavih očiju i jahtaške kape koju je nosio tog dana, a on ju je ipak toliko očarao da su odredili datum za sastank - 14. jun, ali ona se nije pojavila.

Zatim joj je napisao pismo, rekavši:

- Dugo sam posmatrao glavu crvenkasto-smeđe kose i zaključio da ona nije tvoja. Otišao sam kući prilično utučen. Voleo bih da zakažem sastanak, ali možda Vam ne odgovara. Nadam se da ćete biti ljubazni da napravite jedan sa mnom - ako me niste zaboravili! 

To je dovelo do njihovog prvog dejta, koji se navodno dogodio 16. juna 1904. godine. 

Džejms Džojs Džejms Džojs oko 1918. godine u Cirihu / Foto: Wikimedia Commons/rmc.library.cornell.edu/Modra

Nora će potom postati njegova muza - i u zajedničkom životu i u njegovom objavljenom delu (lik Moli Blum u "Uliksu" je zasnovan na Nori) i u njihovoj plodnoj ličnoj prepisci.

Zato je taj 16. jun postao jedan od najznačajnijih fiktivnih datuma - jer predstavlja vreme radnje njegovog romana "Uliks", koji je objavljivan u nastavcima od 1918. do 1920. godine - u američkom žurnalu Little Review.

Kao kompletan roman, "Uliks" je 1922. godine objavila knjižara "Šekspir i prijatelji" u Parizu, koju je osnovala Amerikanka Silvija Bič.

Od samog početka, u još konzervativnom društvu, delo se kretalo po tankoj liniji između razvratnosti i genijalnosti. I u Evropi i u SAD-u, udruženja poput njujorškog Društva za prevenciju poroka tražili su da se roman zabrani, naročito kada je objavljeno poglavlje u kome glavni junak masturbira. U Velikoj Britaniji roman se takođe čitao krišom, zbog eksplicitnih opisa seksualnih činova i telesnih funkcija. Tek je sredinom 1930-ih mogao slobodno da se štampa, ali u Australiji ne pre 1950-ih.

Džejms Džojs Džejms Džojs pije „ginis“ na ilustraciji iz 1989. godine / Foto: Wikimedia Commons/Gerd Eichmann

Norina i Džejmsova pisma

Nesporno je da je Norin i Džejmsov odnos bio složen. Imali su različite karaktere, ukuse i kulturna interesovanja. Ipak, Džojs joj se divio i verovao joj je, a Barnakl ga je očigledno mnogo volela, čim je pristala da napusti Irsku s njim. U iščekivanju preseljenja u Pariz, počela je da uči francuski jezik.

Njihova eksplicitna, "prljava" ljubavna pisma, upućena jedno drugom, u kojima je Džojs istakao da ga je njihovo vođenje ljubavi podsetilo na "svinju koja jaše krmaču", kao i pozdrav u kom joj poručuje: Laku noć, moja mala prdeća Nora, moja prljava malena j**ozovna ptico!, ukazivala su na to da je par imao u potpunosti otvoren privatni odnos.

Zapravo, jedno od Džojsovih erotskih pisama upućeno Nori, donelo je rekordnih 240.800 funti na aukciji u Londonu 2004. godine.

Blumsdej

Širom sveta, Džojsovi obožavaoci 16. jun slave kao Blumsdej, praznik koji je dobio ime po glavnom liku "Uliksa", Leopoldu Blumu, čije se naizgled trivijalne dogodovštine i razmišljanja u samo jednom danu protežu na skoro 800 stranica.

Svečari se taj dan oblače u edvardijansku odeću, doručkuju ono što je Leopold jeo (pržena jetra, bubrezi i druge poslastice tipičnog irskog doručka), posećuju mesta pomenuta u romanu, čitaju odlomke, glume nasred ulice.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA