Vreme čitanja: oko 2 min.
Promocija knjige "Slikarstvo Mire Brtke – Rimski period" 20. maja u Muzeji savremene umetnosti
Vreme čitanja: oko 2 min.
Knjiga Slikarstvo Mire Brtke – Rimski period rasvetljava značaj Rima i italijanske kulturne scene u celokupnom interkulturalnom stvaralaštvu Mire Brtke
U saradnji sa Fondacijom MIRA BRTKA iz Beograda, a povodom 90-te godišnjice rođenja umetnice, Galerija Bel Art iz Novog Sada je priredila značajnu publikaciju, knjigu o rimskom periodu Mire Brtke. U subotu, 20. maja u 12 časova u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, ovu knjigu predstaviće njeni autori: Vesna Latinović, urednica knjige, direktorka Galerije Bel Art, Sava Stepanov, likovni kritičar, dr Jerko Denegri istoričar umetnosti i dr Miško Šuvaković, teoretičar umetnosti.
Knjiga Slikarstvo Mire Brtke – Rimski period rasvetljava značaj Rima i italijanske kulturne scene u celokupnom interkulturalnom stvaralaštvu Mire Brtke. Mira Brtka je bila nosilac novih tendencija u savremenoj evropskoj umetnosti, a njena delatnost u Rimu je u velikoj meri afirmisala na tom polju.
Autori tekstova u publikaciji će, svako iz svoje vizure, predstaviti publici autentičnu ličnost Mire Brtke i odnos njene umetničke delatnosti u Rimu sa njenom delatnošću na polju Jugoslavije, Vojvodine i Slovačke, i kako je svaki od tih aspekata inkorporiran u njenu nesvakidašnju umetničku ličnost.
O umetnici i rimskom periodu njenog stvaralaštva, urednica publikacije, Vesna Latinović, kaže:
„Delo Mire Brtke (1930, Novi Banovci – 2014, Beograd) je izuzetno značajno u procesu modernizacije naše savremene likovne umetnosti, pogotovo u doba post-soc-realizma. Tokom ranih šezdesetih godina, za razliku od ovdašnjih slikara slične orijentacije, Brtka je svoj modernistički stav ostvarila znatno urbanijim okolnostima italijanskog, tačnije – rimskog okruženja. U tom periodu rimska umetnička scena je izuzetno živa i internacionalizovana, tu je delovao veliki broj danas veoma poznatih umetnika i likovnih kritičara, priređivane su izuzetno značajne izložbe i simpozijumi. Zapravo, Rim je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka bio jedan od najznačajnijih centara svetske umetnosti. U takvom umetničkom miljeu slikarstvo Mire Brtke je bilo veoma blisko tadašnjem duhu evropske umetnosti. U njenom rimskom opusu se radilo o modernističkim tendencijama koje su se pojavile u vremenu post-enformela a koje su imale snažnu podršku modernističkih kritičara na čelu sa Arganom, sa kojim je Mira čak direktno sarađivala na Međunarodnom simpozijumu umetnika, kritičara i istoričara umetnosti u San Marinu i Riminiju 1965. godine. Na izložbamakoje su koncipirali autoritativni italijanski kritičari Mariza Volpi (Brtka, Gendžaj, Frankini – 1964) i Đuzepe Gatt (Forma presenti: Brtka, Čubraković, Frankini, Konte, Takahaši – 1965), na bijenalnim izložbama Pregled likovne umetnosti Rima i Lacia (1965,1967), te na izložbi
Grupe Illumination (1967), slikarstvo Mira Brtke je prepoznato kao karakteristično i relevantno u tadašnjem trenutku sveta u kome živimo. Iz Rima u domovinu Mira Brtka se vraća na samom početku sedamdesetih godina; na našu umetničku scenu ona stiže kao nepoznata slikarka jer je u Italiju otišla kao već afirmisani filmski stvaralac. U Rimu je završila Akademiju iako pre toga nije naslikala ni jednu jedinu sliku a u Staru Pazovu i na ovdašnju scenu dolazi kao protagonista novih tendencija toliko potrebmih našem tadašnjem slikarstvu na putu modernizacije.”
(Telegraf.rs)
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.