≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Održan operski koncert "Kraljice belkanta" u Italijanskom institutu

V. Đ.

Vreme čitanja: oko 3 min.

Program koncerta obuhvatao je kompozicije Koena, Belinija, Gobera, Verdija, Lind, Šopena, Pati, Donicetija, Gunoa, Godfrija i Tomasa

  • 0
Održan operski koncert "Kraljice belkanta" u Italijanskom institutu Foto: Tanjug/Marko Đoković

Operski koncert „Kraljice Belkanta“ uz narativno pripovedanje, održan je u Italijanskom institutu za kulturu u Beogradu.

Muzički događaj predstavlja omaž Jeni Lind, Adelini Pati i Kristini Nilson de Kasa Miranda, operskim divama 19. veka.

Na koncertu pod pokroviteljstvom Ambasade Švedske u Beogradu, nastupili su soprani - sestre Biljana Stafanson i Ljiljana Milovanović Jovanović, u pratnji pijaniste Milivoja Veljića i Ane Ćirice u ulozi naratora.

Program koncerta obuhvatao je kompozicije Koena, Belinija, Gobera, Verdija, Lind, Šopena, Pati, Donicetija, Gunoa, Godfrija i Tomasa.

Sve vreme dramaturški koncept je tako osmišljen da Ana Ćirica pripoveda o tri operske svetske dive kroz kompozicije koje su pred publikom, vezane za njih višestruko, tako da je umetničko veče bilo spoj opere i naracije.

Soprani Biljana Stafanson i Ljiljana Milovanović Jovanović poznate su muzičkoj javnost kao sestre bliznakinje vunderkindi – sestre Milovanović.

Debitovale su na radiju u svojoj četvrtoj godini, a sa svojih devet godina na televiziji, duetom iz Mocartove „Čarobne frule“. Sa samo trinaest godina objavile su svoj debitantski album.

Njih dve su zapisale u programu za večerašnji koncert da su Jeni Lind, Adelina Pati i Kristina Nilson de Kasa Miranda živele u vremenu kada su žensko pitanje i pravo bili nepoznanica, a ipak su postigle međunarodnu karijeru zahvaljujući svojim umetničkim mogućnostima. Prema njihovim rečima, te tri operske dive su promenile muzički svet ili barem svet opere, i podsetile su na razvoj istorije umetnosti, da su za njima došle Klara Šuman, Žorž Sand, sve do Klare Cetkin.

"Sledeći njihove primere, nadamo se da je večerašnji koncert sa malom memorijalnom notom zapravo ozbiljan doprinos, iskazan kroz poruku u svetu koji se menja. Neka promene budu za dobrobit celog sveta", zaključile su dve sestre, operske pevačice.

Koncert je počeo sa francuskim kompozitorom Žilom Koenom (1835-1901) i delom "Les Bleuts, Nillson - valse no. 1".

Onda je repertoar otišao u pravcu arije Norme "Casta Diva" iz čuvene opere "Norma" italijanskog autora Vinćenca Belinija (1801-1835) i numere "Spreme arcana" Žan Luj Gobartsa (1835-1886), belgijskog kompozitora i koncertnog pijaniste romantičarskog doba.

Obe kompozicije su posvećene italijanskoj operskoj pevačici Adelini Pati (1843-1919), a izvedeno je i njeno vokalno delo "Fleur de printemps".

Omaž švedskoj operskoj pevačici sopranu Jeni Lind (1820-1887), poznatoj pod imenom "Švedski slavuj", utisnut je kroz ariju Elvire iz opere "I Puritani" spomenutog kompozitora Vinćenca Belinija, i uz njeno delo "Grand Waltz".

Belini je smatran za muzičkog umetnika klasičnog belkanta u operi, pored Đoakina Rosinija i Gaetana Donicetija (1797-1848).

Upravo je na repertoaru koncerta bio "prisutan" Doniceti sa arijom Lucije iz opere "Lučija od Lamermura", uz "Mazurka, op. 24 no. 3" od Frederika Šopena (1810-1849), ariju Violete "Sempre libera" iz opere "Travijata" Đuzepea Verdija (1813-1901).

Koncert je činio omaž i švedskoj operskoj divi koloraturnom sopranu Kristini Nilson de Kasa Mirandi (1843-1921).

Repertoar koncerta obogaćen je tako francuskim kompozitorom Šarlom Gunoom (1818-1893) sa arijom Margarete "Air des bijoux" iz opere "Faust" prema drami Johana Volfganga Getea.

Program je za kraj uključio i švedsku narodnu pesmu "Sećam se kad sam imala 17 godina", numeru "La Reine des Etoiles - valses, no. 1" britanskog autora i bendmajstora Danijela Gotfrida (1831-1904) i scenu i ariju Ofelije iz opere "Hamlet" prema tragediji Vilijama Šekspira, francuskog kompozitora Ambroa Tomasa (1811-1896).

Sestre bliznakinje Biljana Stafanson i Ljiljana Milovanović Jovanović su diplomirale i magistrirale na Fakultetu muzičke umetnosti (FMU) u Beogradu, i uz stipendiju Vlade Italije specijalizirale su opersku umetnost na Muzičkom konzervatorijumu „Luiđi Kerubini“ u Firenci. Nastupale su u prestižnim koncertnim dvoranama i teatrima u svetu i učestvovale na muzičkim festivalima i manifestacijama u Srbiji i inostranstvu.

Dobitnice su značajnih nagrada i priznanja, a nastupile su pred švedskim kraljem Karlom XVI Gustafom i kraljicom Silvijom.

Snimile su CD i video izdanja u saradnji sa diskografskim kućama PGP-RTS i "DUX Recording Producers" (Poljska).

Istaknuti srpski pijanista Milivoje Veljić je diplomirao na Katedri za klavir, a doktorirao kamernu muziku na FMU. Nastupio je kao afirmisani kamerni muzičar u Indiji, Austriji, Francuskoj, Italiji, Švajcarskoj.

Veljić često sarađuje sa Radio televizijom Srbije, Narodnim pozorištem u Beogradu, Operom i teatrom Madlenianum, sa solistkinjom Branislavom Podrumac i u mnogim nezavisnim koncertnim projektima.

Trenutno je vanredni profesor na Katedri za klavir FMU u Beogradu.

Ana Ćirica je urednik i voditelj emisija posvećenih klasičnoj muzici i direktnih radijskih prenosa, muzički kritičar i autor priloga i reportaža Radio Beograda 2. Dobitnica je Nagrade za kritičara 2018. godine poznate revije „Muzika Klasika“.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA