Vreme čitanja: oko 4 min.

Održana premijera dramske opere "Šum šume preko polja" o strahotama u logorima tokom Drugog svetskog rata

Vreme čitanja: oko 4 min.

Aleksandar Sedlar je autor libreta, i imao je ulogu dirigenta, dok su muški glasovi – Dušan Radović, Žarko Stepanov i Sergej Trifunović, a ženski vokali – Ana Petrović, Sara Ristić i Ana Stanković

  • 0
Pozorište, sala, predstava, sedište Foto: Pixabay

Dramska opera u jednom činu „Šum šume preko polja“ kompozitora Aleksandra Sedlara, o strahotama i stradanjima u koncentracionim logorima tokom Drugog svetskog rata, premijerno je izvedena u Domu vojske Srbije.

Projekat je realizovan kao koncertno izvođenje uz Simfonijski orkestar i ženski hor Umetničkog ansambla Ministrarstva odbrane „Stanislav Binički“.

Aleksandar Sedlar je takođe autor libreta, i imao je ulogu dirigenta, dok su muški glasovi – Dušan Radović, Žarko Stepanov i Sergej Trifunović, a ženski vokali – Ana Petrović, Sara Ristić i Ana Stanković.

Podršku na premijeru su pružile razne poznate ličnosti - muzičari Goran Bregović, Nenad Marić - Kralj Čačka, glumica Maja Mandžuka, glumica i pevačica Kristina Jovanović Kika, televizijski autori i komičari Zoran Kesić i Dragoljub Ljubičić Mićko, i mnogi drugi.

Osnovna ideja za nastanak ove opere bili su tragični događaji u koncentracionim logorima za vreme Drugog svetskog rata (1941-1945), čija imena imaju veze sa šumama, koje kao stari svedoci stoje i dalje na istom mestu, kao podsetnik i opomena za buduće generacije. Tako je Jasenovac – jasenova šuma, Buhenvald – bukova šuma.

Sedlar je osmislio jedinstveni projekat koji se nije nikad do sada ostvario na našim prostorima, posebno jer je više formi ujedinio u jednu celinu. Tako je "Šum šume preko polja" muzičko scenski komad, dramska priča, dokumentarna ratna drama, podseća pomalo i na radio drame, a opet je muzički doživljaj kao spajanje Hora i orkestra, operskih solistkinja koje su istovremeno i tumači potresnih uloga.

Dramsko operski projekat predstavlja mučne i teške scene koje opisuju sve strahote rata u vidu zverskih ubijanja i mučenja zatvorenika.

Libreto za scene iz NDH – Nezavisne države Hrvatske napisan je od autentičnih izjava državnika i crkvenih poglavara, svedočanstava preživelih glavešina i mučitelja, kao i mnogih istorijskih dokumenata.

Glumci i solistkinje su svoje uloge izneli sedeći kao na resitalu, dakle čitajući svoje uloge iz libreta, a opet glumeći kao da su na završnoj generalnoj probi, iako tekst nisu izgovarali iz glave. U snažnim glumačkim izvedbama uverljivo i nadahnuto su se izdvojili Sergej Trifunović i Žarko Stepanov.

Zastrašujuća tematika ovog neobičnog multimedijalnog projekta se nadovezuje i na novi domaći film o logoru Jasenovac, koji se dugo snimao, i obeležiće narednu 2024. godinu - "Zlatni rez 42" Lordana Zafranovića, čiji je scenario Arsena Diklića napisan još davne 1986. godine. U filmu igraju - Predrag Miki Manojlović, Anica Dobra, Leon Lučev, Irfan Mensur, Jack Dimich, Dušanka Stojanović Glid.

Scenario za scenu „Veštice iz Buhenvalda“ u operi "Šum šume preko polja" napisan je prema istinitoj biografiji zastrašujuće Ilze Koh. Scena susreta Ilze i njenog sina je veoma bila potresna, jer dete nakon 15 godina u zatvoru vidi svoju majku monstruma iz logora smrti.

Buhenvald je bio nacistički koncentracioni logor osnovan na planini Eter blizu Vajmara u Nemačkoj jula 1937, kao jedan od prvih i najvećih na tlu ove zemlje. Između jula 1938. i aprila 1945, kroz logor je prošlo oko 250.000 logoraša. Iako Buhenvald nije bio projektovan kao logor smrti, u njemu je umro veliki broj ljudi usled bolesti zbog loših uslova života i izgladnelosti, a mnogi su nastradali od eksperimenata na živim ljudima koje su sprovodili nacisti, ili u nasumičnim likvidacijama - vešanje i streljanje. Ukupan broj umrlih se procenjuje na 56.545.

Američke trupe 83. pešadijske divizije ušle su u logor Buhenvald 11. aprila 1945. i tu su zatekli 21.000 izgladnelih logoraša.

Ilza Koh (Drezden, 1906 - Ajhah, 1967) bila je supruga Karla Ota Koha, komandata koncetracionog logora Buhenvald.

U istoriji je ostala zapamćena zbog uzimanja suvenira od kože ubijenih zatvorenika sa tetovažama. Utvrđeno je da je njen trpezarijski sto bio ukrašen sa smanjenim ljudskim glavama. Među logorašima bila je poznata pod imenima Veštica iz Buhenvalda zbog svoje sadističke okrutnosti prema njima.

Po završetku Drugog svetskog rata suđeno je Ilzi Koh na sudu za ratne zločine i 1947. godine dobila je kaznu doživotne robije, kasnije promenjeno na četiri godine. Nakon odsluženja dve od četiri godine kazne, bila je ponovo uhapšena i suđeno joj je na nemačkom sudu za ubijanje nemačkih nacionalista, te je osuđena opet na doživotnu robiju. Obesila se u ženskom nemačkom zatvoru u Ajhahu 1. septembra 1967. godine.

Umetnik Aleksandar Sedlar (40) je kompozitor, dirigent, gitarista, multiinstrumentalista, pevač, kantautor i producent, javnosti poznat kao jedan najsvestranijih muzičara svoje generacije. Autor je i primenjene muzike za pozorište, film, radio i televiziju.

Njegova kamerna i simfonijska dela izvođena su širom Evrope, u Americi, Australiji, Rusiji, Kini i Japanu. Kao kompozitor, dirigent i aranžer sarađivao je sa mnogim muzičarima kao što je slavni violinista Nemanja Radulović, sa kojim nastupa na turneji širom Srbije i sveta kao deo ansambla "Double Sens".

Sedlar je kao studijski muzičar sarađivao sa najvećim imenima regionalne pop scene (Kornelije Kovač, Goran Bregović, Sanja Ilić, Zdravko Čolić).

Idejni je tvorac i frontmen pop rok grupe "Sale i Sedlari" sa kojom je 2021. godine objavio prvi studijski album istog naziva za kuću PGP RTS.

(Telegraf.rs/Tanjug/Ivan Makragić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA