≫ 

Kako su nastala neka od omiljenih srpskih letovališta na Halkidikiju?

Da Srbi vole da letuju u Grčkoj, do sada već i ptice na grani znaju

  • 4
Jerisos foto: printscreen/youtube/zokinaucnik

Ipak, najpre zbog blizine, najčešće se srpski turisti odlučuju za letovališta na Halkidikiju. Sve to ne znači da ne upoznaju i ostale delove Grčke, ali se srpski turisti najčešće mogu sresti na Sitoniji i Kasandri, kao i u letovalištima koja se nalaze na području poluostrva Atos.

Zanimljivo je pomenuti da su neka od omiljenih srpskih letovališta na Halkidikiju relativno mlada, budući da su nastala tek pre oko 100 godina. Naime, nakon što je grčko stanovništvo iz Male Azije i iz oblasti Ponta proterano, domove su našli u mestima u oblasti Halkidikija najpre, ali i na pojedinim ostrvima. U principu, svako letovalište koje u svom nazivu sadrži i reč “Neos” ili “Nea”, a u značenju “Nov” ili “Nova” je osnovano od strane izbeglica iz Male Azije i sa Ponta, odnosno sa područja današnje Turske.

Neos Marmaras

Neos Marmaras foto: printscreen/youtube/MrCalibra72

Pre manje od 100 godina, tačnije 1922. godine je nastalo današnje poznato letovalište Neos Marmaras.

Nakon progona od strane turskih vlasti, grčko stanovništvo sa ostrva Marmaras, koje se danas nalazi u Mramornom moru na području Turske, je bilo prisiljeno da napusti svoje domove. Priča kaže da tadašnje stanovništvo nije moglo da se saglasi, pa je tako dve trećine stanovnika ovog ostrva naselilo region Halkidikija, a preostali deo je naseljen na grčkom ostrvu Evia. Zbog čuvanja uspomene na svoje rodno mesto, letovalište su nazvali Neos Marmaras ili Novi Marmaras.

Mesto je polako ali sigurno napredovalo, tako da je od 50-ih godina saobraćajno povezano i sa obližnjim Nikitijem i sa ostalim delovima Halkidikija, te sa Solunom.

Danas je Neos Marmaras jedno od omiljenih letovališta srpskih turista.

Osim sjajnih plaža i odličnih smeštajnih kapaciteta, specifičnost ovog letovališta je i brdovitost, pa se često preporučuje turistima koji su u potrazi za aktivnim odmorom.

Jerisos

Jerisos foto: printscreen/youtube/zokinaucnik

Letovalište koje se nalazi u severoistočnom delu poluostrva Atos (Sveta Gora) je specifično najpre zbog blizine tog svetog mesta.

Podaci pokazuju da je od sedmog veka pre naše ere na području današnjeg letovališta Jerisos postojao Akantos. U pitanju je antički grad, koji je u to doba bio izuzetno značajan, primarno zbog luke koja se u njemu nalazila.

Nakon izuzetno razornog zemljotresa, koji se dogodio 26. septembra 1932. godine, gotovo celo mesto je bilo uništeno. Vremenom je obnovljeno, da bi danas postalo još jedno jedno od omiljenih srpskih letovališta na Halkidikiju, a primarno za ljude koji su zainteresovani za odmor u pravom smislu reči.

Asprovalta 

Turizam, letovanje, putovanje, Asprovalta Foto: Flickr/Dimitris Siskopoulos

Još se u manastiru Simonopetra, koji se nalazi na Svetoj Gori čuva rukopis, u kome se pominje ovo, danas poznato letovalište. Prema tom dokumentu, u 16. veku je nastala Asprovalta, a navedeno je da je mesto nosilo naziv Astra Valda.

Sa dolaskom Grka iz područja Male Azije, koji su se naselili u Asprovalti je mesto počelo da se razvija. A početkom 20. veka doživljava ekspanziju u turističkom smislu.

Polihrono

Polihrono foto: printscreen/youtube/windrides

Oko 90 kilometara deli Solun od ovog letovališta na Halkidikiju, koje je smešteno u zalivu Toroneos.

Pod današnjim imenom je naselje formirano tokom 11. veka, dok dostupni podaci pokazuju da je naseobina poznata kao Neapoli postojala na toj lokaciji još od sedmog veka.

Danas je Polihrono, kao i mnoga druga letovališta na području Halkidikija, jedno od omiljenih destinacija za brojne turiste iz naše zemlje.

(A.B./Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zakbg

    14. februar 2020 | 09:33

    I da napomenem do 1912 u Severnom delu Grcke ukljucujuci Halkidiki bilo je 80% Srba između dva rata se taj broj duplo smanjuje a posle 1947 nema po popisu nijednog Srbina. Braca grci su nase primorali da prihvate Grcku nacinalnost jer je vera ista a ko nije hteo bio je proteran ili ubijen. Toliko da se i to ne zaboravi.

  • Antonio

    14. februar 2020 | 11:12

    To 80% su bili Makedonci a onda 1913 i prvom i drugom Balkanskom ratu Grcka Bugarska i Srbija su podelili Makedoniju na tri dela i nakon toga su svi ovi doseljeni grci magicnim stapom postali "anticki Makedonci" .

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA