Manastiri u najlepšem srpskom kanjonu – duhovni dragulji naše istorije: Dubrava i Uvac plene lepotom

Jeromonahu Danilu ukazala se svetinja Dubrava tokom molitvi, pre nego što će doći u manastir Uvac. Našao je njene ruševine posle 2 godine potrage

  • 0
Manastir Uvac; foto TO Zlatibor Manastir Uvac; foto TO Zlatibor

Potreba modernog turiste je da pored svih pogodnosti koje savremeni turizam pruža istraži i predele koji nisu toliko pristupačni i dostupni.

Upravo na takvim mestima u prošlosti su podizani manastiri kao svojevrsni spomenici kulture, duhovnosti i istorije srpskog naroda. Želja turista je da posetom takvim mestima saznaju nešto više o sebi kroz pomoć mudrih duhovnika, da prisustvuju religijskim ritualima ili da se upoznaju sa kulturnom baštinom predela na kojem se svetilište nalazi, piše RINA.

- Zlatibor kao najposećenija planina u Srbiji poznata je po brojnim zanimljivim lokalitetima u blizini samog turističkog centra, uglavnom poznatim turistima koji godinama posećuju „ zlatnu planinu” - kažu u TO Zlatibor.

- Na svojom obroncima ona “skriva” dva dragulja od velike kulturne i duhovne vrednosti, manastire Uvac i Dubravu. Podignuti uz sam kanjon reke Uvac, čuvenu po meandrima čije slike krase neke od najpoznatijih svetskih turističkih časpopisa i sajtova, posetiocima pored kulturnog iskustva nude i doživljaj netaknute prirode.

Manastir Uvac nalazi se u selu Stublo, na granici opština Čajetina i Priboj. Na velikom arheološkom lokalitetu 1994. godine otkrivene su i otkopane zidine dimenzija 17 x 12 metara.

Manastir Uvac; foto RINA Manastir Uvac; foto RINA

Ceo manastirski kompleks Uvac svedočanstvo je o davnašnjem postojanju jednog velikog duhovnog centra u ovom kraju. Još se ne zna ko je ktitor manastira, koliko je puta rušen i obnavljan. Na stranicama jedne crkvene knjige iz 1622. godine saznajemo da je hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice.

Prvobitna crkva bila je manjih dimenzija, koju je manastirsko bratstvo u 16, a zatim i u 17. veku proširilo dodajući pripratu, bočne pevnice i širu oltarsku apsidu. O ovim obnovama svedoče novčići sa tačnim godinama kovanja koji su pronađeni tokom poslednje obnove manastira.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
Објава коју дели Достојно јест (@dostojnojeste)

Sačuvano je veliko bogatstvo plastike, rozete, krstionice, čiraci, delovi mermernog crkvenog mobilijara i predmeta od gvožđa i keramike. Živopis je, nažalost, potpuno uništen, izuzev delimičnih fragmenata fresaka Svetog Arhangela Mihaila i Svetog Simeona.

 

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
Објава коју дели Bojana Simović (@bojana_traveler)

Zahvaljujući istraživanjima i radu Narodnog muzeja iz Užica početkom devedesetih sagrađeni su i osveštani crkva i konak, a ceo kompleks je stavljen pod zaštitu države. Na Malu Gospojinu 1995. manastir Uvac je ponovo oživeo posle gotovo tri veka.

Manastir Dubrava se nalazi se na jednom od meandara reke Uvac, na uzvišenju koje je sa tri strane okruženo kanjonom reke. Sa njega se pruža predivan pogled na netaknutu prirodu i rečni tok.

Manastir Dubrava; foto TO Zlatibor Manastir Dubrava; foto TO Zlatibor

O istorijatu manastira ne postoje pouzdani pisani podaci, baš kao ni o vremenu nastanka, niti o tome ko ga je sagradio. Sa sigurnošću se samo može reći da je izgrađen u srednjem veku.

Za otkrivanje ovog srednjovekovnog hrama najzaslužniji je jeromonah Danilo, koji je tokom službovanja u manastiru Uvac više od dve godine proveo lutajući po zlatiborskim padinama u potrazi za ruševinama svetinje koja mu se nekoliko godina pre dolaska u Uvac počela ukazivati tokom molitvi.

U proleće 2001. pronašao je prve tragove hrama i pune tri godine boravio u obližnjoj pastirskoj kolibi ili pešačio iz Uvca (gde je i dalje službovao) kako bi radio na otkrivanju manastira. U pomoć su mu pritekli meštani i Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva.

Otpočelo je otkopavanje ruševina i tom prilikom su pronađene dva metra visoke ruševine manastirske crkve, a pedesetak metara dalje i ostaci manastirskog konaka. Pronađeni ostaci su od sige, materijala koji se koristio za izgradnju srednjovekovnih manastira, pa se zbog toga sa sigurnošću može tvrditi da je i ovo bila srednjovekovna svetinja.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
Објава коју дели Тарли Кијера (@tarly.kiera)

Tokom iskopavanja ruševina, na mestu gde se u pravoslavnim svetkovinama nalazio oltar, na dubini od 80 cm, meštanin Mitar Đurović, je pronašao skrivnicu sa više od 260 dobro očuvanih mletačkih zlatnika iz 17. i 18. veka.

Počinje obnova prvobitne stare bogomolje posvećene Svetom velikomučeniku Pantelejmonu (mala manastirska crkva), a kasnije i izgradnja veće crkve posvećene Svetom Vasiliju Ostroškom. Kasnije su izgrađeni i manastirski konaci za smeštaj sestrinstva (danas je to ženski manastir), gostoprimnica, ekonomski objekti i druge građevine.

 
 
 
Погледајте ову објаву у апликацији Instagram
Објава коју дели Milos Djukic (@milosbb.djukic)

Manastiri su na oko 30 km od centra Zlatibora. Put do manastira Dubrava je pristupačniji, pa je do njega moguće doći putničkim vozilom, dok je do manastira Uvac potrebno deonicu od poslednjih nekoliko kilometara preći peške.

Za odvažnije, izlet može biti i prava avantura. Postoji mogućnost da se u centru iznajmi terensko vozilo, kvad ili četvorotočkaš i da se uz pratnju vodiča napravi izlet.

Takođe, turisti koji su u dobroj fizičkoj kondiciji i željni da naprave neki vid hodočašća imaju mogućnost da to urade uz pratnju lokalnog planinarskog vodiča.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA