≫ 

Nisu sve supstance na listi zabranjenih - doping: Istraživanje kao način preispitivanja

Nova kolumna Dr Nenada Dikića otkriva neke nove zanimljive informacije u vezi sa lekovima koji se nalaze na listi zabranjenih

  • 1
Doping, sport, steroidi Foto: Profimedia

Lista zabranjenih doping supstanci se menja svake godine i objavljuje 1. januara kao važeća za tu godinu. Svaka supstanca koja se nalazi na listi mora da zadovolji dva od tri kriterijuma: da poboljšava sportsku sposobnost, da izaziva neželjene efekte po zdravlje i da je suprotna etici odnosno fer pleju.

Većina supstanci zadovoljava sva tri kriterijuma, a samo nekolicina dva. Najpoznatija je marihuana koja definitivno ne povećava sportsku sposobnost, ali zato dovodi do značajnih neželjenih efekata i etičkih dilema. Jedan mali broj supstanci ne ispunjava ni dva od tri zadata kriterijuma, ali se iz raznih razloga nalaze na Listi. Dobar primer je meldonijum, koga smo ispitivali i nakon toga objavili rad.

Međutim, nama je posebno zapalo za oko uvođenje higenamina u grupa beta agonista. Prosto nije bilo logično da jedna supstanca koja se nalazi u velikom broju dijetetskih suplementa, često neobeležena, bude u grupi dobro poznatih lekova koje veliki broj sportista koristi pre svega zbog astmatičnih tegoba.

Verovatno je zbog toga ispravno bilo razmišljanje da preispitamo odluku WADA (Svetska antidoping agencija) da higenamin uđe na Listu. Doping kontrolor i vrsna biohemičarka, Jelena Rašić napravila je dizajn studije doktorata, koji je trebalo da ispita sva tri potencijalna efekta higenamina na (beta) receptore. I odmah smo morali da rešimo nekoliko stvari. Kako nabaviti čistu zabranjenu susptancu u dovoljnoj količinu, na kome sprovesti ispitivanje s obzirom na antidoping zakon i kako nedvosmislno proveriti delovanje higenamina.

Prof. Dr Nenad Dikić Kolumnista Telegrafa Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum Predsednik Udruženja za medicinu sporta Srbije, Foto: Privatna arhiva

Pošto nikad ne treba sve otkriti dovoljno je reći da smo zahvaljujući antidoping zajednici relativno lako došli do supstance, a da smo i sportiste izabrali dosta jednostavno zahvaljujući našem sveukupnom prisustvu u sportu. Bile su to rekreatvne košarkašice koje su i u svojoj četvrtoj deceniji redovno trenirale i igrale u ligi za rekreativce. Cilj studije je bio kompleksno ispitivanje svih beta adrenergičkih efekata na metabolizam, telesnu kompoziciju, krvne i

biohemijske parametre u krvi, kao i aerobne sposobnosti i ostalih vitalnih pokazatelja tokom 21 dana studije.

Rezultati nisu pokazali razliku između grupe koja je koristila placebo i higenamin, odnosno nije bilo statističke razlike. Oni koji žele mogu da pročitaju objavljeni članak u prestižnom Frontiers in physchology

U zaključku smo rekli da treba preispitati mesto higenamina na Listi zabranjenih supstanci s obzirom da nije dokazano povećanje sportske sposobnosti ni po jednom ispitanom parametru, ali ni negativno delovanje. Već na samom početku rad je imao dosta pregleda, što je bilo značajno, jer je njegov cilj bio upravo da otvori vidike svih koji razmišljaju o antidopingu. Verovatno su rezultati za stručnjake bili i očekivani, iako je paralelno sa našim istraživanjem vođen slučaj Mamdou Saka protiv WADA. Naime poznati francuski reprezentativac, koji je u tom trenutku igrao za Liverpul, je bio pozitivan na higenamin.

Doping Printskrin: Youtube/Olympic

Zbog proceduralnih i zakonskih razloga ne samo da nije kažnjen već je dobio višemilionsku odštetu. Tada se smatralo da bi naš rad išao njemu u prilog pa nam je pomoć na raznim nivoima bila uskraćena. S druge strane mi smo smatrali da svako preispitivanje mesta zabranjenih supstanci na Listu predstavlja značajan doprinos, jer samo prema statistici iz 2019, higenamin je bio na drugom mesto iza salbuatamola i doveo je 30 % doping pozitivnih slučajeva od svih beta agonista.

Ako je jedan od kriterijuma za postojanje supstance na Listi i etika, onda je valjda prirodno da se preispita opravdanost kažnjavanja velikog broja sportista za supstancu za koju nema dokaza da utiče na sportsku sposobnost. Konačno ovakav pristup je omogućio i da istraživači iz male zemlje kao što je Srbija nametnu određena pitanja svetskoj atidoping zajednici.

Na kraju je uvek važno zahvaliti se timu koji su pored Jelene činili:  Nevena Ivanović, Marija Andjelković, Ivana Nedeljković, Ivan Nikolić, Sava Stojanović, Danijela Ristic-Medić, Marija Takić, Brižita Djordjević i Nenad Dikić.

Video: Da li se Amerikanci testiraju na doping?

(Prof.Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA