ROKER, PADOBRANAC, PREDSEDNIK RRA: Ovo su nove vladike SPC! (FOTO)

Odavno se nije desilo da Sabor SPC na jednom zasedanju izabere ovoliki broj novih episkopa i napravi rokade u samim eparhijama. Telegraf vam predstavlja nove vladike SPC od kojih jedan "prži" električnu gitaru, drugi je pripadnik 63. padobranske brigade, treći predsednik RRA...

  • 22

Ovogodišnji Sabor SPC doneo je mnoštvo odluka bitnih za život Crkve, a najviše pažnje privlači izbor novih episkopa.

Tako će mitropolit zagrebačko-ljubljanski biti vladika Porfirije, dok je za episkopa austrijsko-švajcarskog izabran Andrej Čilerdžić. Vladika Jovan Ćulibrk biće episkop slavonski, a za episkopa srednjoevropskog izabran je Sergije Karanović.

Vladika Justin je odlukom sabora prebačen sa čela timočke eparhije u žičku, dok na njegovo mesto dolazi iguman manastira Bukovo, Ilarion Golubović. Vladiku Porfirija će zameniti Jeronim Močević, sabrat manastira Kovilj, koji će biti vikar bački i episkop jegarski. Sabor je imenovao Arsenija Glavčića za novog vikara patrijarha srpskog Irineja.

KO SU NOVE VLADIKE?

Većinu novopostavljenih episkopa odlikuje to što ih nazivaju duhovnim čedima vladike bačkog Irineja Bulovića. Odavno Sabor nije imenovao ovoliki broj novih episkopa, a čini se da "neki novi klinci" preuzimaju primat i potiskuju konzervativne struje u vrhu SPC na čijem čelu se nalaze uglavnom stariji episkopi.

Vladika Porfirije Perić rođen je 1961. godine, a svetovno ime mu je bilo Prvoslav. Školovao se u Beogradu i Atini, a 2004. godine je odbranio doktorsku disertaciju. Predsednik je Fondacije Privrednik i predsednik Saveta Republičke radiodifuzne agencije (RRA) u Srbiji.

Do sada je nosio titulu episkop jegarski i vikar bački, a Sabor je odlučio da bude mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cele Italije sa sedištem u Zagrebu. Sam vladika Porfirije kaže da je iznenađen ovom odlukom Sabora i još uvek ne zna da li će ostati na čelu RRA.

Vladika Andrej Ćilerdžić rođen je 21. avgusta 1961. godine u Osnabriku (Nemačka). Školovao se u Dizeldorfu, a zatim je završio filozofski fakultet u Solunu, kao i bogoslovski fakultet u Beogradu. Vladika Andrej je, takođe, završio i studije francuskog jezika u Bosoleju (Francuska). Zamonašio se u manastiru Dečani, a za episkopa remezijanskog i vikara patrijarha srpskog izabran je 2011.godine.

Na ovogodišnjem zasedanju Sabora SPC odlučeno je da vladika Andrej preuzme upravljanje eparhijom austrijsko-švajcarskom. Pored velikog obrazovanja i poznavanja jezika, poznat je i kao veliki obožavalac gitare, pa je pokazao svoje umeće u jednoj bogosloviji.

Vladika Jovan Ćulibrk rođen je 16. aprila 1965. godine u Zenici, a školovao se u Banja Luci, dok je u Zagrebu diplomirao južnoslovenske jezike i književnost. Teologiju je učio na fakultetima u Beogradu i Foči. Tokom osamdesetih godina pratio je alternativne umetničke pokrete na relaciji Skoplje-Niš-Zagreb-Ljubljana i jedan je od najzanimljivijih tumača srpske nacionalne i globalne pop kulture.

Godine 2011. izabran je za episkopa lipljanskog i vikara patrijarha srpskog, a često je boravio u Jerusalimu gde predstavlja Odbor za Jasenovac. Na ovogodišnjem zasedanju sabora izabran je za episkopa slavonskog sa sedištem u Pakracu.

Takođe, pokazao je veliku požrtvovanost i zajedno sa spasilačkim ekipama je spašavao ugrožene od poplava.

Arhimandrit Sergije Karanović, sabrat manastira Rmanj, izabran je za novog episkopa srednjovropskog.  Potiče iz čuvenog svešteničkog roda Karanovića, od kojih su: Milan Karanović, sveštenik i etnograf, pop Đoko Karan Karanović, vojvoda iz Bosansko-hercegovačkog ustanka (1875-1878) i Svetozar Karanović (+ 1918), sveštenik iz Glinice kod Cazina.

Diplomirao je na Aristotelovom univerzitetu u Solunu , a postdiplomske studije je upisao na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Foči. Sedište njegove eparhije biće u Himelstiru (Nemačka).

Vladika Justin rođen je 25.maja 1955.godine, a zanimljivo je da su mu se i otac i majke kasnije zamonašili. Studirao je ekonomski fakultet, a zamonašen je u manastiru Crna Reka od strane pokojnog patrijarha Pavla.

On se nije pominjao u kombinacijama za novog episkopa žičkog. Za ovo mesto u SPC se dugo vodila „teška borba“ - eparhija je bila upražnjena godinu i po, iako je crkvenim ustavom predviđeno da mora da se popuni u roku od tri meseca.

Do poslednjeg trenutka u SPC se nezvanično tvrdilo da su najjači kandidati episkopi šumadijski Jovan (Mladenović), i administrator žički i raško-prizrenski Teodosije (Šibalić), kome je, navodno, patrijarh Irinej, pre Sabora nudio ovo mesto. 

Za episkopa timočkog izabran je arhimandrit Ilarion Golubović, dosadašnji iguman manastira Bukovo. On će upravljati ovom eparhijom iz Zaječara.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • nenad

    26. maj 2014 | 20:12

    Mitropolit Porfirije je pre svega Starac= ima dar duhovnog ocinstva , doktor je Teologije...Episkop Andrej je poseban covek, prefinjeni aristokrata , poliglota(govori perfektno devet jezika), vrsni poznavalac Crkvene muzike, Filosof i Teolog....Episkop Jovan Culibrk je profesor Knjizevnosti,magistar Istorije (jedini covek koji se naucno bavio stradanjem Srba od ustasa u Jasenovcu),Rezerni oficir u 63 Padobranskoj sa preo 1000 skokova...

  • СРБИН

    26. maj 2014 | 23:09

    ОПРОСТИ ИМ БОЖЕ , НЕЗНАЈУ ШТА ПРИЧАЈУ !!!

  • Jovancica

    27. maj 2014 | 14:54

    Kad bi smo gledali sebe i ono što radimo, ovakvih tekstova ne bi ni bilo. Ove vladike koje ste pomenuli imaju obrazovanje kao malo ko u našoj zemlji. Svi su završili ugledne svetske fakultete i to ne samo po jedan. Samo vladika Andrej ima diplome nekoliko prestižnih univerziteta, a o drugim vladikama neumesno je i govoriti. Nama treba da je na čast što u svojim redovima imamo takve ljude. Ali očigledno je da se mi i dalje bavimo nevažnim stvarima jer ''svako u kući ima sveto pismo ali ga je malo ko pročitao''. Očigledno da je još uvek '' moderno'' biti pravoslavac i slaviti slavu jer mora se pozvati puno gostiju, a zito, ikona, slavski kolač i sveća nisu ni bitni.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA