VELIKE PROMENE NA BIROU RADA U SRBIJI: Stižu NOVA ZANIMANJA, a stara se UKIDAJU?

- Uspostavljanjem rada sektorskih veća, steći će se uslovi da se u pojedinačnom sektoru, utvrdi koja su zanimanja danas aktuelna i sa kojim kvalifikacijama se ona mogu obavljati - istakla je Mirjana Bojanić

  • 8

Nacionalni okvir kvalifikacija (NOKS) koji Srbija treba da dobije najkasnije do ove ili početkom sledeće godine, trebalo bi da unese značajne izmene i da pokaže koliko je ko zaista kvalifikovan za određeno zanimanje, kao i da ukine neka i uvede nova zanimanja. NOKS, naime, predviđa uvođenje sektorskih veća, koja će većinom činiti predstavnici najboljih poslodavaca (preduzeća i ustanova) u sektorima i oni su ti koji treba da kažu koja i kakva zanimanja im trebaju.

Oko 60.000 diploma kao da ne postoji!

- Biće napravljen katalog nacionalnih kvalifikacija i formirana sektorska veća, koja sada ne postoje, a koja će činiti predstavnici privrede, a njihov zadatak će biti da definišu koja zanimanja su potrebna, koje treba ukinuti, koja dopuniti. Za ona koja ne budu trebala, dalje se neće razvijati standardi kvalifikacija. Sektorska veća će, u stvari, biti spona između privrede i obrazovanja, a time se podiže kvalitet obrazovanja i stiče poverenje u kvalitet kvalifikacija - kaže Dragan Simić, član radne grupe za NOKS.

Foto: Profimedia/Wavebreak Foto: Profimedia/Wavebreak

Ovaj dokument bi upravo trebalo da spreči da se u budućnosti dešava da stručnjaci iz konfekcionarske delatnosti, daktilografi, tekstilci, krojači tekstila, šivači i knjigovođe čekaju na birou posao godinama, kao što je sada slučaj. Da li su neka zanimanja danas tražena ili više ne postoji potreba za njima, posledica je, kako tvrdi posebni savetnik ministra prosvete Mirjana Bojanić, stepena razvijenosti ekonomskog sektora kod nas.

NE, NISU PROGRAMERI: Najtraženija zanimanja u Srbiji su - inženjeri, frizeri, automehaničari i kuvari!

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Uspostavljanjem rada sektorskih veća, steći će se uslovi da se u pojedinačnom sektoru, utvrdi koja su zanimanja danas aktuelna i sa kojim kvalifikacijama se ona mogu obavljati. Za posrednike u zapošljavanju, to će značiti redovno ažuriranje registra zanimanja. Za formalni obrazovni sistem kao i institucije koje se bave neformalnim obrazovanjem ili priznavanjem prethodnog učenja, ove informacije će biti relevantne za razvoj novih, unapređivanje ili eliminisanje postojećih kvalifikacija iz obrazovne ponude - ističe Bojanić.

OD 120.000 DO 160.000 DINARA: Ovo su tri NAJPLAĆENIJA ZANIMANJA u Srbiji!

Osim što će uticati na strukturu zanimanja, uvođenjem NOKS-a, učenici i studenti će bolje razumeti mogućnosti koje im pruža obrazovni sistem, odnosno, kako kaže Bojanić, imaće veću mobilnost, horizontalnu i vertikalnu, kroz obrazovni sistem. Takođe, sistem će biti fleksibilniji, omogućiće lakši povratak u sistem obrazovanja onih koji su ga napustili ranije ili koji žele da ga nastave.

Foto - ilustracija: Profimedia Foto - ilustracija: Profimedia

- NOKS će obezbediti prepoznavanje i priznavanje kvalifikacija stečenih van školskog sistema (na radnom mestu, u porodici, u slobodno vreme) kao i uporedivost i prepoznatljivost kvalifikacija stečenih u Srbiji sa onima stečenim u drugim zeljama. Poslodavci će uspostavljanjem registra nacionalnih kvalifikacija moći da identifikuju kvalifikacije svojih sadašnjih i budućih zaposlenih neophodne za uspešno obavljanje poslova. Ali od poslodavaca se takođe očekuje i da se aktivno uključe i daju svoj doprinos razvoju obrazovanja kako bi zauzvrat dobili odgovarajuću radnu snagu - poručuje savetnica ministra prosvete.

Evo na koja ZANIMANJA se najviše PALE žene, a na koja muškarci!

Inače, Ministarstvo prosvete je na osnovu javnog poziva formiralo stručni tim čijih 15 članova od prošle godine rade na definisanju elemenata integrisanog NOKS kao i na pripremi za povezivanje NOKS sa Evropskim okvirom kvalifikacija. Članovi ovog tima su stručnjaci iz oblasti formalnog i neformalnog obrazovanja (na svim nivoima), rada i zapošljavanja, osiguranja kvaliteta u preduniverzitetskom i visokom obrazovanju. U svom radu tim je koristio iskustva u razvoju prethodnih pojedinačnih okvira, ali i iskustva iz zemalja u regionu i Evropi.

(Slađana Vasić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Imenjak

    13. maj 2016 | 22:36

    Zasto ljudi koji su na birou rada kad nemaju posao ne dobijaju pare za zivot dostojan coveka i cemu on vise sluzi

  • starica

    13. maj 2016 | 23:41

    U zemljama iz EU ljudi koji ostanu bez posla, posle najmanje 12 meseci rada, imaju pravo sledecih 12 meseci na 50-65% od neto zarade (to im placa biro za zaposljavanje jer svima zaposlenima se od bruto plate odbija odredjeni procentualni deo za slucaj gubitka radnog mesta) a posle toga dobijaju socijalnu pomoc ako su materijalno ugrozeni pa cak im se placa i stan ali u odredjenoj kvadraturi.Pored toga dobiju i autobuske karte za par evra ako stanuju van grada. Srbija mora jos mnogo toga da uci od zapadnih zemalja.

  • Krle

    13. maj 2016 | 23:07

    Dobro ste se setili!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA