(INTERVJU) NAJUTICAJNIJI IZRAELSKI DIPLOMATA ZVI RAV - NEV ZA TELEGRAF: Evo zašto Srbija treba da uđe u EU! (FOTO)

U ekskluzivnom intervjuu za Telegraf, zamenik generalnog direktora odeljenja za Evroaziju i Balkan u Ministarstvu inostranih poslova Izraela, Zvi Rav - Nev priča o gej paradi u Tel Avivu, antisemitizmu i Holokaustu, ali i tome da li Srbija treba da uđe u EU, kao i kako je Izrael za kratko vreme postao jedna od najstabilnijih zemalja na Bliskom istoku

  • 1

Možete li da zamislite sebe kako sa nekim od političara bez ikakvih problema i etikecija ručate u kantini? Kakav god da je vaš odgovor na ovo pitanje, to neće, ama baš nikako, uticati na činjenicu da je nama pošlo za rukom da tokom boravka u Tel Avivu (prim. aut. u kojem smo ispratili najveću Gej paradu na Bliskom istoku) ručamo u kantini sa jednim od najuticajnijih izraelskih diplomata - Zvijem Rav - Nevom, zamenikom generalnog direktora odeljenja za Evroaziju i Balkan u Ministarstvu inostranih poslova Izraela.

BILI SMO NA NAJVEĆOJ GEJ ŽURKI NA BLISKOM ISTOKU: Telegraf među 200.000 ljudi na Prajdu u Tel Avivu (FOTO) (VIDEO)

Prvi susret izgleda kao da se znamo - oduvek! Sasvim neposredan, Zvi je u sekundi spreman za otvoreni razgovor bez ikakvog političkog uslovljavanja na koje smo čak i u površnim komunikacijama sa drugim diplomatama navikli.

Pitamo ga zna li da je Izrael nedavno izgubio fudbalsku utakmicu od Srbije. Uz smešak odgovara da zna, ali da duel, nažalost nije stigao da gleda. Priču nastavljamo temama iz Evrope, koje se prilično prirodno nameću s obzirom na to da se Zvi pre svega godinu i po dana vratio iz Varšave gde je dugo bio ambasador.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Vi ste zapravo rođeni u Poljskoj. Od šeste godine živite u Izraelu, a niste ni slutili da ćete se 50 godina kasnije vratiti u rodno mesto - kao ambasador. Smatrate li nakon svega Poljsku - svojim drugim domom?

- Naravno da prema Poljskoj gajim posebna osećanja, ali morate znati da u Izraelu žive ljudi najrazličitijih porekla. Imate Jevreje iz Kine, Etiopije, Rusije, Vijetnama, Poljske, Nemačke... Izraelci su zapravo veoma slični Amerikancima. Baš kao i SAD, svojevrsni smo "melting pot" - mešavina najrazličitijih mogućih kultura i tradicija.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Kad već spomenuste različitosti, bilo bi dobro da se dotaknemo Gej parade zbog koje smo i mi ovde. Kako vam je uspelo da napravite paradu kojoj je bez ikakvih incidenata, u prilično trusnom okruženju, u najvećoj harmoniji, prisustvovalo neverovatnih 200.000 ljudi?!

REKLI SMO ČUVENOM IZRAELSKOM GEJ FOTOGRAFU DA SMO IZ SRBIJE, a onda je on ZAPEVAO PESMU NA SRPSKOM i ostavio nas bez reči! (FOTO) (VIDEO)

- Svakako ste čuli da se prošle godine na Gej paradi u Jerusalimu desio stravični incident...

NAJVEĆA TRANSRODNA SVETSKA ZVEZDA EKSKLUZIVNO ZA TELEGRAF: Kada sam bila u Beogradu, jedna stvar me je ŠOKIRALA! (VIDEO) (FOTO)

Da, jedan mladić je nasmrt izbo učesnicu parade... bila je to veoma mlada devojka, tinejdžerka?

- Baš tako! Svi smo bili užasnuti! S druge strane, čak i u takvoj konzervativnoj sredini poput Jerusalima, Gej parada je ipak održana. Tel Aviv je, međutim, sasvim druga priča. Ovaj grad važi za retko otvorenu, liberalnu i tolerantnu sredinu. Pre 40-ak godina možda stvari nisu ovako izgledale, ali vremena se menjaju. Danas u Vladi, čak i u najkonzervativnijim strankama imamo političare koji su deklarisani homoseksualci. Izrael je liberalno, demokratsko društvo, i to jedino na Bliskom istoku, i takve stvari su jednostavno prirodni sled događaja.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

ŠETALI SMO CENTROM TEL AVIVA SA IZRAELSKOM ŠER: Evo kako su ljudi reagovali na nas! (FOTO) (VIDEO)

Baš zahvaljujući takvom razmišljanju, za neverovatno kratko vreme ni iz čega stvorili ste jednu od najuticajnijih zemalja na svetu.

- Sve smo postigli osim sigurnog mira u regionu. Sa sličnim problemima se suočava i Balkan. Teško je živeti okružen nemirima u Siriji, Iraku, Libiji... Izrael je jedina politički stabilna demokratska država na Bliskom istoku sa velikim prirodnim priraštajem, na šta smo posebno ponosni.

Da, dok Srbija gubi bitku sa "belom kugom", u Izraelu porodice, u proseku imaju po troje dece?

- Priraštaj u Izraelu je veći nego u Evropi i SAD. Porodice ortodoksnih Jevreja u proseku imaju po šestoro dece, dok je, recimo, uprkos uvreženom mišljenju, priraštaj u arapskim porodicama - drastično opao. Ovaj trend je, razume se, stigao sa emancipacijom žena i njihovim okretanjem karijeri.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Da li je povećan prirodni priraštaj "kriv" za nicanje svih onih modernih oblakodera zbog kojih Tel Aviv u poslednje vreme sve više podseća na Njujork?

- Baš tako. Populacija raste, cene skaču, baš kao i vrednost zemlje. Otud su se oblakoderi ispostavili kao najbolje rešenje. Promena situacije na ovom polju je svakako izazov za Vladu, pre svega zato što je mladim bračnim parovima i dalje najteže da kupe prvu nekretninu.

S obzirom na to da radite u odeljenju zaduženom, između ostalog i za Balkan, kao i da Izrael nije čak ni kandidat za ulazak u EU, mislite li da bi za Srbiju bilo dobro da uđe u Evropsku uniju?

- Evropa nije daleko od Izraela. U pravnom, tržišnom, ekonomskom, obrazovnom smislu, Izrael je veoma vezan za Evropu, bez obzira na to što nismo čak ni kandidati za ulazak u EU. Naravno, upoznat sam sa različitim trendovima u Evropi po tom pitanju, pa i sa činjenicom da će Velika Britanija uskoro razmatrati na referendumu šta joj je činiti po pitanju članstva. Moje lično mišljenje jeste da je Evropska unija - dobar klub! Kao dugogodišnji, sada već bivši ambasador Izraela u Poljskoj, uverio sam se koliko dobrog je ta zemlja dobila otkad je ušla u EU. Dakle, savetovao bih i vama i vašim komšijama na Balkanu da uđete u tu zajednicu. Ako ništa drugo, više neće biti granica i lakše će biti prevaziđeni stari konflikti među balkanskim zemljama.

Foto: Wikipedia/MPD01605, Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/MPD01605, Arhivska fotografija

Pominjete konflikte... Pre sat vremena smo bili u Jad Vašemu, memorijalnom centru jevrejskim žrtvama Holokausta. Tužno je, međutim, što antisemitizam nikako nije stvar neke davne prošlosti...

- Toga je malo ljudi svesno. Istina, ništa ne može da se poredi sa strahotama Holokausta... Nema Jevrejina kojem neko nije stradao u Holokaustu...

Sada verovatno mislite na vašeg oca...

- Naravno! Moj otac je imao tri sestre koje su stradale zajedno sa svojim porodicama. Moj ujak je, na primer, uspeo da pobegne iz okupirane Poljske u Rusiju, ali su mu zato stradale žena i obe ćerke. Posle Drugog svetskog rata se oženio i dobio decu, ali njima nikada nije ispričao da je pre njih imao dve ćerke, jer je smatrao da bi to za njih bilo isuviše bolno. Svaka jevrejska porodica ima neku svoju tragediju... Otud mnogi odlaze na mesta stradanja poput Aušvica, kako se zločin nikada ne bi zaboravio.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Kada smo kod Aušvica... U Jad Vašemu sam, između ostalog, primetila i veliki natpis "Zašto Aušvic nikada nije bombardovan"?

- To je prilično komplikovano pitanje na koje je teško odgovoriti! Baš kao i na to kako je Nemačkoj uopšte pošlo za rukom da napravi najminucioznije isplaniran genocid ikada!

A sada da se vratimo na, kažete, sve transparentniji antisemitizam?

- Aktuelna kritika cionizma u nekim delovima sveta nije ništa drugo do prikriveni antisemitizam. Tu je, naravno, i terorizam, međutim dobro je poznato da ekstremisti ne prete samo Jevrejima, veći hrišćanima, pa i samim muslimanima koji ih "ne prate".

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Mislite da ISIS-u nije krajnji cilj - Izrael?

- Mislim da im Izrael svakako nije na listi prioriteta.

Kao nacija sa izbegličkom prošlošću, imate li razumevanja prema Sirijcima ili migrantsku krizu vidite samo kao prekrajanje aktuelne mape Evrope?

- Izrael je trenutno oaza mira na Bliskom istoku i migrantska kriza na nas svakako ne utiče u meri u kojoj utiče na Evropu. Kao nacija sa izbegličkom istorijom svakako da saosećamo sa Sirijcima, ali sa druge strane nikada ne znate ko bi od njih mogao da bude i potencijalna opasnost po Izrael. Ispričaću vam jednu priču... Prošle godine, izbili su ozbiljni nemiri nakon upliva ogromnog broja izbeglica u Mađarsku. Baš u to vreme razgovarao sam sa tamošnjom jevrejskom zajednicom pitajući ih između ostalog i da li misle da su izbeglice potencijalna opasnost za Jevreje u Evropi na šta su oni iz stopa odgovorili: "Vreme će pokazati da li su opasni ili ne, ali čim smo čuli da su stigli, mi smo im pritekli u pomoć. Njihova tragedija podsetila nas je na našu prošlost".

(Katarina Vuković)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA