≫ 

SVI SLAVITE VIDOVDAN: A nemate pojma ko je u stvari bio SVETI VID! (FOTO)

Srpska pravoslavna crkva Svetog kneza Lazara liturgijski proslavlja od 1892. godine, toga dana proslavlja Svete mučenike: Vita, Modesta i Kriskentiju, Svetog proroka Amosa, Prepodobnog mučenika Dula, Svetog Jefrema - patrijarha srpskg i Blaženog Avgustina - episkopa Iponskog

  • 5

Vidovdan je jedan od najvećih srpskih praznika koji nije proistekao iz poštovanja prema Svetom mučeniku Vitu (Vidu) već zbog toga što se na dan pomena ovog svetitelja odigrao Kosovski boj - srpska tragedija, mit i zavet.

DANAS JE VIDOVDAN: I ovu JEDNU STVAR obavezno morate da uradite PRED SPAVANJE!

Sveti Vit koga danas praznuje SPC, po hagiografskim i ikonografskim izvorima i jednom zapisu iz 7. veka, bio je sin uglednog senatora sa Sicilije. Još u ranom detinjstvu je zbog snažne vere u Hrista stekao isceliteljsku moć, vođen anđelima koji su mu se javljali. Njegov otac Ilasije, na razne načine je pokušavao da odvrati sina od hrišćanstva i nije odustao ni kada mu je Vit čudesno povratio vid.

28. JUN KAO SUDBINA: Da li bog Svetovid već hiljadu godina pokušava nešto da kaže Srbima?! (FOTO) (VIDEO)

Očevom naumu da ga ubije, Vit je Božjom voljom uspeo da pobegne u Lukaniju sa svojim vaspitačem Modestom i dadiljom Kriskentijom, koji su bili hrišćani.

Foto: Pravoslavie.ru Foto: Pravoslavie.ru

Posle nekog vremena nečisti duh je obuzeo sina cara Dioklecijana i zapretio da neće napustiti dečaka dok u Rim ne dođe Vit Lukanijski. Vit biva pronađen i doveden u prestonicu gde je iscelio carevića, ali kako nije želeo da prinese žrtvu paganskim bogovima, njena i njegove pratioce podvrgnute mučenju. U najstrašnijim mukama javi im se anđeo i čudesno ih odnese u Lukaniju. Vit se pomoli Gospodu da primi duše troje sastranika i molba mu bi uslišena. Tri dana kasnije, uglednoj hrišćanki Florenciji Vit se javio, ona je pronašla njihova tela i sahranila ih u mestu Marijanus.

OVO DANAS NIKAKO NE SMETE DA RADITE: Narodna verovanja na Vidovdan!

Svetog Vita Srbi su poštovali u srednjem veku, a jedan od najstarijih dokaza je njegovo pominjanje zajedno sa Modestom i Kreskentijom u "mesecoslovu" Miroslavljevog jevanđelja koje je napisano krajem 12. veka za kneza Miroslava, Nemanjinog brata.

Sveti Vit se pominje i u srpskim hagiografskim izvorima koji su nastali po stvaranju autokefalne Srpske crkve.

Foto: Telegraf

Služba Svvetom Vitu pojavljuje se u dva srpska mineja iz vremena kralja Milutina koji se čuvaju u ruskim rukopisanim zbirkama. Verovatno i takozvano Dečansko četverojevanđelje, u kome se takođe u mesecoslovu pominje Vit, potiče iz Milutinovog vremena, koje je ruski konzul Giljferding 1857. godine na proputovanju kroz staru Srbiju odneo iz Dečana u Sankt Pterburg.

U Zahumlju se nalazilo u sastavu srpske države do vladavine kralja Stefana Dečanskog, crkva Svetog Vita nalazila se u Drijevima, srednjevekovnom trgu na Neretvi.

U svetoarhanđelskoj povelji cara Dušana izdatoj 1347./1348. godine, pominje se crkva Svetog Vita kod sela Kupelnika, metoha carske zadužbine u Donjem Pilotu koje se prema nekim izvorima nalazilo zapadno od Dušanove prstonice - Prizrena.

O poštovanju Svetog Vita govore i srednjevekovne predstave na freskama, jedna od najstarijih predstava nalazi se u Pećkoj Patrijaršiji u crkvi Bogorodice Odigitrije, koja je nastala oko 1335. godine u delu gde se nalazi kivot ktitora, arhiepiskopa Danila Drugog, naslikan sa najpošotovanijim svetim vračima (lekarima) svetim Kozmom, Damjanom, Pantelejmonom i Jermolajem.

Foto: Wikipedia/Petar Milošević Foto: Wikipedia/Petar Milošević

Veruje se da je Sveti Vit bio naslikan u Veluću, nekoliko godina pre Kosovskog boja, zatim u crkvi Sv Đorđa u Starom Nagoričanu. Kult Sv Vita počinje da slabi početkom 15. veka, jer se u srpskim tipicima i minejima za 15, odnosno 28. jun, na dan Svetog Vita pojavljuje PAMJAT - u spomen pogibije Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju, koja je doprinela da se ima Sv Mučenika Vita u srpskom narodu ne zaboravi.

Foto: Wikipedia/Vladislav Titelbah

Srpska pravoslavna crkva Svetog kneza Lazara liturgijski proslavlja od 1892. godine, toga dana proslavlja Svete mučenike: Vita, Modesta i Kriskentiju, Svetog proroka Amosa, Prepodobnog mučenika Dula, Svetog Jefrema - patrijarha srpskg i Blaženog Avgustina - episkopa Iponskog.

(S. S.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Podgoricanin

    28. jun 2016 | 10:12

    Odakle vi znate ko ima a ko nema pojma?

  • VAN

    28. jun 2016 | 11:31

    Sveto ime VID prestavlja ime žive nevidljive sile Bozije, koja se u predhrišćanskoj prošlosti kulta srpskog naroda nije slavila u slavu živog čoveka, kao što je to prebačeno u hrišćanstvu. Slavila kao i sve druge bestelesne nevidljive sile Božije koje su nastale iz kulta svetlosti Sunca. kao što je Mihailo, Nikola, Stevan, Jovan, Sava itd. Koje se za razliku od Svetovnog imena VID, razlikuju po svojim osobenostima svaka za sebe i slave u zimskom periodu. Svaka od njih prestavlja nekog od zaštitnika doma i porodice u kultu srpskog naroda. Svako drugačije tumačenje o postojanju Svetih imena je bacanje prašine u oči ne posvećenom srpskom narodu da bi zaboravio kult svojih predaka. Da se zasnima na osnovama transformisane svetlosti unutar ljudske svesti, od najranijeg perioda razvoja ljudske svesti.

  • iznogud

    28. jun 2016 | 15:56

    ko rece da nemamo pojma,sa kojim to obrazovanjem nastupi ovaj nesrecnik...jadnice,Svetovid je nesto sto vi koji verujete da je covek nastao od majmuna nemozete shvatiti,to je iskonska vera nezaboravljena koju nikakva represija nije mogla zabraniti i sahraniti

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA