"Centralna železnička stanica u današnjem Makiškom polju bila je predviđena još 1959. godine"

Taj plan za oblast Makiškog polja, levo od novog puta za Ostružnicu, predstavljen u martu 1972. godine predvideo je povećanu izgradnju ne samo daljih saobraćajno-železničkih sadržaja, već i brojne prateće sadržaje

  • 0
Centralna železnička stanica u današnjem Makiškom polju Foto: Facebook/Kaldrma BGD

Centralna železnička stanica u današnjem Makiškom polju bila predviđena još 1959. godine prema rešenju koje su urbanisti označili tada kao Plan "M2". Ostvarenje "M2" čekalo je još nekoliko godina dok se u raspravu oko budućeg sistema šinskog saobraćaja na teritorji Beograda nije uključila i Srpska Akademija nauka i umetnosti čiji stručni tim je predvodio legendarni projektant profesor Branko Žeželj.

Dalji razvoj Makiškog polja kao glavne beogradske ranžirne stanice i glavnog loko-teretnog čvorišta grada predviđen je i Generalnim urbanističkim planom čiju izradu nalaže Skupština Grada Beograda predvođena gradonačelnikom Brankom Pešićem u drugoj polovini 1969. godine.

Taj plan za oblast Makiškog polja, levo od novog puta za Ostružnicu, predstavljen u martu 1972. godine predvideo je povećanu izgradnju ne samo daljih saobraćajno-železničkih sadržaja, već i brojne prateće sadržaje poput magacina, skladišta za pretovar tereta kao i stambene blokove, najpre za zaposlene na železnici i u pratećem transportu robe.

Na planu iznad teksta se jasno vidi ta velika površina u Makiškom polju označena tamnijom bojom.

Isti pogled na razvoj ovog dela Beograda kao čvorišta, mada sada za metro saobraćaj koji konačno treba da uvede Beograd u red prestonica za 21. vek koje imaju funkcionalnu mrežu podzemnog šinskog saobraćaja, ima i aktuelna Skupština Grada Beograda koja je u svoje buduće planove za urbanistički razvoj glavnog grada Srbije uključila iste ideje koje su nadahnjivale i akademika profesora Branka Žeželja i legendarnog gradonačelnika Branka Pešića.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA