UPOZNAJTE BEOGRAD: Najmlađi beogradski trg, od komunističkih mislilaca do predsednika kraljevske vlade (FOTO)

Na mestu nekadašnje livade, nakon Drugog svetskog rata nići će mali trg, koji će godinama kasnije postati poznat po svojoj fontani, ali i kao još jedna tačka na kojoj "stara" i "nova" istorija nisu mogle da se "dogovore"

  • 0

Trg na kojem se leti osvežavamo vodom, zimi klizamo, a u međuvremen zakazujemo sastanke, danas nosi ime gradonačelnika Beograda koji je zaslužan za kaldrmisanje glavnih ulica. Kada je nastao, najmlađi beogradski trg naziv je dobio u slavu velikih nemačkih filozofa, koje su decenijama "svojatali" komunisti.

Tokom prve polovine 19. veka ovde je  pusta livada koju preseca Carigradski drum. Taj deo druma postepeno se pretvara u ulicu, koja se najpre zove Sokače kod "Zlatnog topa" (po istoimenoj kafani u blizini), a zatim Markova ulica. Nedaleko odavde nalazi se jedna od najvećih turskih džamija Batal-džamija, koja će biti srušena 1869. godine.

Nakon Prvog svetskog rata ovde su uglavnom prizemne i jednospratne zgrade. U jednoj od njih smešten je i sud za Srez beogradski, poznatiji kao "Seljački sud". Međutim, nova okupacija ovoj zgradi namenjuje drugu ulogu -ona postaje zloglasni zatvor Gestapoa.

Pet godina nakon oslobođenja Beograda, komunistička vlast u blizini rekonstruisanih Terazija, počinje da gradi novi trg. Teren koji su odabrali toliko je brdovit, da je najpre neophodno ukloniti ogromnu količinu zemlje, a zatim i srušiti postojeći zgradu Gestapoovog zatvora. Shodno vladajućoj ideologiji, novi trg nosiće ime Karla Marksa i Fridriha Engelsa.

Trg je već 1953. godine popločan i dobija fontanu, a već sledeće godine i zgradu Doma sindikata Jugoslavije. U čast prve konferecije Pokreta nesvrstanih, održane u Beogradu 1961. godine, ovaj trg dobija i neobičan obelisk.

Narednih godina, broj automobila u Beogradu raste, pa je jasno da je neophodno formirati parking. Upravo na tom mestu je jedan od najvećih u Beogradu.

Ipak, nakon pada Berlinskog zida 1989. godine i pada ideologije komunizma u Srbiji, u istoriju su otišli i nemački filozofi. Umesto po njima, trg nosi ime po Nikoli Pašiću, gradonačelniku Beograda, predsedniku Vlade kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i osnivaču Narodne radikalne stranke. Godine 1998. trg dobija i spomenik Nikoli Pašiću.

Nedaleko od ovog spomenika, u prolazu "Bezistan", nekada je bio bioskop "Kozara".

(M. S. / Foto: Fejsbuk)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA