
Ćirilica je u Beogradu tri godine bila zabranjena i "sahranjena": Ovako je ponižavan srpski narod u 20. veku
Austrijska okupacija Beograda u periodu od 1915. do 1918. bila je posebno brutalna prema narodu koji je ostao u prestonici Srbije.
Vlasti su sprovodile svoju politiku, gospodarile imanjem, a Beograđani su bili potlačeni. Ipak, živelo se, uz mnogo nesreće, bede i poniženja.

Jedan od vidova odmazde, asimilacije i kolektivnog kažnjavanja bila je i zabrana ćirilice. Okupacione vlasti izdavale su i Beogradske novine na latinici i hrvatskom jeziku, propagandni list koji je, ipak, mnogima bio jedino informativno glasilo, gde su mogli da pročitaju i poneko delo srpskih autora ili javno pošalju oglas nekome u zarobljeništvu, čekajući vest i pismo.
O tome kako će se odnositi prema srpskom narodu i kulturi svedoči i liflet nakon okupacije u kome su "sahranili" ćirilicu, a koji je objavila IG stranica Srbija u Velikom ratu. Među "ožalošćenima" su bila srpska patriotska glasila.
Ovo je bila njihova besramna poruka Srbima:
– Žalosna srca javljamo svima prijateljima da je naša neprežaljena i nikad nezaboravljena kćerka Ćirilica nakon duge i teške bolesti usled prenapornog rada i zauzimanja za svoga ljubimca Beograda, danas u večnost preselila. Zemni ostaci nezaboravne nam kćeri neće se pokopati nego će se prenijeti "Onamo ’namo za brda ona gde joj je vele iskopan grob".
Kao ožalošćeni su potpisani otac Gliša i mati "Prosvjeta", te braća "Vojvoda" Ćeda, Šćepo junačina i Tronogi-Dušan, kao i sestre "Otadžbina" i "Srpska riječ".
(Telegraf.rs)
Video: Stadion “Alfa Mega pred revanš plej-ofa za Ligu šampiona protiv Crvene zvezde
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.