Prognoze su sumorne, ali mere su spremne: Da li će se Beograd ovako iskobeljati iz saobraćajnih gužvi?

M. B.
M. B.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 1

Slika i prilika intenziteta saobraćaja u Beogradu već je teška, a predviđanja za 2041. godinu nisu nimalo optimistična!

Biće sve više automobila, što znači i većih problema sa probijanjem kroz saobraćajne gužve, ali i s parkiranjem.

Na primer, na osnovu podataka iz 2015. godine čak 50 posto učešća u saobraćaju ima gradski prevoz, potom slede pešaci sa 25 posto, biciklisti su zanemarljivi, a najveći kolaps u saobraćaju dolazi od automobila iako je njihov udeo u saobraćaju bio svega 24 posto.

Autobus Foto: Mateja Beljan

Međutim, do 2041. godine očekuje se da javni prevoz smanji udeo na 44,49 posto, pešačenje na 21,99 posto, ali biciklista bi moglo da bude više (sa 0,7 porast na 2,2 posto), dok bi potast udela automobila skočio sa 24 na 30 posto!

Ovi podaci prezentovani su u Elaboratu za javni uvid u Generalni urbanistički plan Beograda 2041.

Najviše su motorizovani žitelji Savskog venca, koji poseduju čak jedan i po automobil u proseku po domaćinstvu! Za ovom opštinom slede Stari grad i Novi Beograd sa 1,4 dok najmanje privatnih vozila poseduju građani Grocke, u proseku 0,8 po domaćinstvu, odnosno 305 automobila dolazi na 1.000 stanovnika.

Saobraćaj 2041 Foto: Elaborat za javni uvid u Generalni urbanistički plan Beograda 2041.

Trend motorizacije teško je usporiti, ali postoje rešenja na kojima će biti stavljen akcenat u razvoju transportnog sistema grada.

Na primer, javni prevoz postaje manje popularan, ali će sve više biti orijentisan na ekološki održiv transport. Već sada imamo elektrobus linije 1 i 2 u centru grada, kao i elektrobuse na liniji 79, "Vrabac" prolazi kroz pešačku zonu, a u planu je obnova trolejbuskog saobraćaja ili zamena trolejbusa elektrobusevima. Osim toga, kupuju se i autobusi s pogonom na gas.

Pešaci su, takođe, veoma važni. Što je više pešačkih zona i koridora, kao i prostora za pešake na ulicma, manja je potreba za gradskim prevozom ili privatnim kolima, a to pospešuje i biciklizam. U tom smislu važni su i pešački mostovi, povećanje bezbednosti pešaka i pešački mostovi.

Osim toga, radiće se na poboljšanju kvaliteta javnog prevoza, kako bi se što više putnika zadržalo u autobusima i, naročito tramvajima, budućem metrou, vozovima, kao visokokapacitivnim šinskim sistemima.

Saobraćaj 2041 Foto: Elaborat za javni uvid u Generalni urbanistički plan Beograda 2041.

Što se tiče biciklista, važno je integrisati ovaj vid transporta sa drugim vidovima gradskog prevoza, postavljanje puntova za iznajmljivanje bicikala, kao i izgradnja novih staza, a u planu je da ih bude ukupno oko 300 kilometara.

Važno je i rasteretiti ulice parkiranih automobila građenjem novih vanuličnih velikih parkinga i garaža.

Osim toga, važno je tranzitni saobraćaj izmestiti na obod, graditi nove tunele, mostove i gradske magistrale (Spoljna magistralna tangenta, Severna tangenta, Unutrašnji magistralni prsten).

Saobraćaj 2041 Foto: Elaborat za javni uvid u Generalni urbanistički plan Beograda 2041.

Više o tunelima pogledajte u posebnom tekstu.

Da li vam se ove ideje čine kao dobar način smanjenja saobraćajnih gužvi?

(Telegraf.rs)

Video: Šengun slomljen posle poraza od Nemačke

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA