"Komora užasa" u irskom gradu Taum: U septičku jamu bačeno oko 800 dece, a zaprepašćujuće je ko stoji iza toga

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 2

"Irske časne sestre bacile su stotine beba u septičku jamu" - naslov je koji budi jezu, a evo o čemu se radi. Godinama, naime, kako piše BBC nije postojala nikakva dokumentacija, nadgrobne ploče ni spomen-obeležja koja bi upućivala na tragediju koja se dogodila u gradu Tuamu u zapadnoj Irskoj. Međutim, sve se promenilo 2014., kad je lokalna istoričarka Ketrin Korles otkrila dokaze da je u nekadašnjoj septičkoj jami pokopano 796 dece. Ekshumacija, za koju se očekuje da će trajati dve godine, počinje u ponedeljak, 14. jula. Bageri su već stigli na neuglednu travnatu parcelu uz dečje igralište na mestu gde je nekad bio dom za majke i djecu "Sent Meri's" (St. Mary's).

Prvo dete umrlo još 1925. godine

Taj dom, koji su vodile časne sestre reda Bon Secours, između 1925. i 1961. primio je hiljade žena i dece. Mnoge žene zatrudnele su izvan braka pa su ih porodice odbacile. Nakon porođaja mnoge du bile prisilno razdvojene od svoje dece, a društvo ih je izolovalo.

Prema zvaničnim podacima, prvo dete koje je umrlo bio je Patrik Derejn 1925., a poslednje Meri Karti 1960. godine. U tih 35 godina umrlo je još 794 dece.

Bivši irski premijer Enda Keni opisao je to mesto kao "komoru užasa".

Čovek čije je prezime Haverti, koji je prvih šest godina života proveo u domu, kaže da ga je doživljavao kao zatvor. Prisetio se da su ih u školi odvajali od druge dece te su morali dolaziti 10 minuta kasnije i odlaziti ranije kako ne bi razgovarali s njima.

"Bili smo prljavština s ulice", rekao je.

Kaže da ga je ta stigma pratila ga čak i nakon što je pronašao porodicu koja ga je usvojila i kasnije stupio u kontakt s biološkom majkom.

Dvojica dečaka u igri otkrila kosti

Pomenuta istoričarka počela je istraživati istorijat doma 2005. godine kada je upisala tečaj lokalne istorije. U početku je naišla na zid ćutanja - niko nije želeo da sađauje, a zvaničnih zapisa nije bilo.

Prvi konkretan trag dobila je od grobara koji ju je odveo na travnjak pokraj igrališta, gde se nalazilo malo svetiliše. On je ispričao da su se 1970-ih dvojica dečaka igrala na tom mestu i ispod betonske ploče otkrila rupu s ljudskim kostima. Vlasti su obaveštene, ali su rupu samo ponovno zatrpali.

Mnogi ljudi su tada verovali da su posmrtni ostaci iz vremena Velike gladi u Irskoj jer je pre doma na tom mestu bila ustanova za siromašne i beskućnike u kojoj su radili u zamenu za smeštaj i hranu.

Irska, Historian Catherine Corless Foto: Paul Faith / AFP / Profimedia

Međutim, Korles je znala da su žrtve gladi pokopane na označenoj parceli nedaleko od tog mesta. Kada je uporedila stare karte, videla je da je područje bilo označeno kao "septička jama", a na jednoj karti iz 1970-ih netko je rukom dopisao "groblje".

Nakon toga je od matične službe zatražila popis sve dece umrle u domu. Očekivala je dvadesetak imena, ali se zaprepastila kad je saznala da je u pitanju gotovo 800 dece.

Dalje je pregledala sva poznata groblja u okrugu Galvej i susednom Maju, ali nije pronašla nijedan grob. Došla je do zaključka da su posmrtni ostaci sve te dece najverovatnije ostali zakopani u septičkoj jami.

Deca pronašla lobanju na štapu

Kad je priča 2014. objavljena u svetskim medijima, mnogi ljudi u Tuamu izrazili su nevericu. No, javila se svedokinja Meri Moriarti, koja je zokom 70-ih godina prošlog veka živela upravo pored nekadašnjeg doma.

Prisetila se kako su deca pronašla lobanju na štapu. Kad je otišla da proveri to, upala je u rupu i ugledala "male svežnjeve, poređane jedan na drugi". Bili su zamotani u platna koja su pocrnela od vlage. Na pitanje koliko ih je bilo, odgovorila je: "Stotine."

Godine 2017. irska vlada potvrdila je nalaze iszoričarke. U probnoj ekshumaciji pronađena je "znatna količina ljudskih ostataka", od beba koje su umrle pre ili tokom poroda do dece stare tri godine. I da, to nije imalo nikakve veze s Velikom gladi. To su bila tela sirote deca iz doma.

Među onima koji se i dalje bore za istinu je Ana Jirigen koja je čitav život verovala da je hedinica, sve dok 2012. godine nije otkrila da je njena majka rodila i dvojicu dečaka. Džon je umro sa 16 meseci, a kao zvanični uzrok smrti navedeni su "urođena slaboumnost" i ospice.

Korigen je osnovala udruženje "Tuam bejbis femili grup" (Tuam Babies Family Group) kako bi ta deca dobila dostojanstvo i glas. "Sada znamo njihova imena. Znamo da su postojala."

Ekshumacija, prva takve vrste u svetu, počinje, kao što rekosmo, sutra. Danijel Meksvini, koji vodi projekt i ranije je tražio nestale u Avganistanu, ističe koliko je postupak složen - kosti su pomešane, a butna kost novorođenčeta veličine je prsta odraslog čoveka.

"Moramo ih izvaditi iszuzetno pažljivo kako bismo imali šansu za identifikaciju", rekao je.

Za mnoge porodice to znači dugotrajno čekanje, ali i nadu da će konačno saznati istinu o braći i sestrama koje nikada nisu upoznali.

(Telegraf.rs/Index.hr)

Video: Tajanstvena Kapela Svete Petke na Kalemegdanu: Tu je čudotvorni izvor nadaleko poznat vekovima

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Miki

    13. jul 2025 | 18:02

    Ove casne sestre iz dana u dan postaju sve "casnije. Postaje mi jasno zasto su aktivno ucestvovale u pokoljima u konc. logorima.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA