Hrvatska kupuje dva dosad najveća broda s torpedima i raketama? SAD žele posao vredan 1,6 milijarde evra

Ministarstvo odbrane pokrenulo je zvaničan proces opremanja Hrvatske ratne mornarice sa dva višenamenska broda – korvete, procenjene vrednosti do milijardu i 600 miliona evra, saznaje Jutarnji list.

Prema nezvaničnim izvorima iz Ministarstva odbrane, u toku su razgovori sa 12 brodogradilišta iz osam država koja preliminarno ispunjavaju uslove koje traži hrvatska strana.

Preporučujemo

Reč je o brodogradilištima iz Francuske, Nemačke, Italije, Holandije, Južne Koreje, Turske (dva brodogradilišta), Španije i Sjedinjenih Američkih Država.

Prema dostupnim izvorima, među ostalima, najverovatnije je reč o italijanskom brodogradilištu Fincantieri, holandskom Damen, nemačkom Lürssen, južnokorejskom Hyundai-u.

Veliko interesovanje

Američku ponudu poslala je američka ratna mornarica (US Navy). Ministarstvo odbrane je u aprilu poslalo u 13 zemalja i 23 brodogradilišta Zahtev za informacijama o mogućnosti nabavke novih brodova.

U Zagreb su stigli odgovori iz 18 zemalja i 11 brodogradilišta, a nakon razmatranja njihovih odgovora, odabrano je 12 brodogradilišta iz osam gore navedenih država, od kojih su zatražena dodatna pojašnjenja koja moraju dostaviti do 19. septembra.

Nakon toga sledi detaljna analiza svih odgovora, što bi moglo da traje otprilike do juna naredne godine, kada će se odabrati brodogradilišta od kojih će se zatražiti konačne ponude.

Kako saznaje Jutarnji, prilikom razmatranja pristiglih odgovora, neki od najvažnijih kriterijuma bili su: vreme isporuke, plan otplate, saradnja s hrvatskim brodogradilištima u izgradnji brodova, kao i ispunjavanje traženih operativnih sposobnosti brodova i mogućnost njihovog opremanja prema traženim taktičko-tehničkim zahtevima.

Ministarstvo odbrane traži već dokazane brodove, tako da su odmah odbačeni brodovi koji nisu operativno ispitani i koji nisu izgrađeni do trenutka dostave traženih odgovora.

Posao koji izaziva pažnju

Broj pristiglih ponuda pokazuje veliko interesovanje najvećih svetskih brodogradilišta za ovaj posao, a gotovo sigurno neće izostati ni politička lobiranja za dodelu posla. Procene su da Francuzi nude korvetu Gowind 2500, Nemci klasu K130 Braunschweig, Turci klasu Ada, a Italijani klasu Al Zubarah ili FCX20.

Kako nezvanično saznaju, Sjedinjene Američke Države, za razliku od konkursa za prodaju aviona, ovog puta su izuzetno zainteresovane da dobiju ovaj posao, te će ambasada u Buzinu sigurno biti vrlo aktivna. Američka mornarica nudi Hrvatskoj brodove klase 110M International Class Frigate, koji bi se u potpunosti gradili u nekom od hrvatskih brodogradilišta.

Tajvan je naručio 12 brodova te klase, a prošle godine počela je gradnja prva dva broda u njihovom brodogradilištu.

Korvete su višenamenski brzi ratni brodovi namenjeni za obalsku odbranu, izviđanje, zaštitu konvoja ili protivpodmorničko delovanje. Imaju deplasman između 500 i 3000 tona, a mogu delovati i u obalskim vodama, ali i na otvorenom moru. Dužina im je od 50 do 120 metara, a posadu čini između 50 i 100 članova, u zavisnosti od klase i opremljenosti.

Klasično naoružanje korvete uključuje protivbrodske rakete (npr. RBS-15, Exocet ili Harpoon), protivvazdušne raketne sisteme kratkog ili srednjeg dometa (kao što su CAMM, RAM ili VL-MICA), topničko oružje srednjeg kalibra (najčešće 76 mm ili 57 mm), automatske topove i teške mitraljeze za blisku odbranu, kao i torpedne cevi za borbu protiv podmornica.

Hrvatska ratna mornarica želi višenamensku korvetu sposobnu za protivbrodska, protivvazdušna i protivpodmornička dejstva. To će biti najveći brod Hrvatske ratne mornarice, dužine oko 100 metara. Radi poređenja, raketna topovnjača Petar Krešimir IV dugačka je 54 metra.

Od odabranog brodograditelja traži se isporuka potpuno opremljenog i naoružanog broda dužine oko 100 metara i nosivosti između dve i tri hiljade tona. Između ostalog, brod mora biti opremljen sletištem i hangarom za helikopter. Za sada se računa na helikopter Black Hawk, dok bi u budućnosti to mogao biti mornarički helikopter tipa Seahawk. Brod takođe mora biti opremljen sonarom i potrebnim radarima.

Od naoružanja, brod bi trebalo da ima:

• Protivvazdušne topove (najverovatnije kalibra 76 mm),
• Naoružanje i opremu za borbu protiv dronova,
• PVO i protivbrodske rakete velikog dometa, koje mogu gađati ciljeve i na moru i na kopnu.

Korvete bi takođe trebalo da budu opremljene torpedima, a želja je da budu naoružane i krstarećim raketama. Pored toga, brod mora imati sisteme za umrežavanje sa borbenim avionima Rafale, bespilotnim letelicama Bayraktar, pomorskim radarskim sistemima, kao i sa mobilnim obalskim lanserima.

Hrvatska vojska trenutno raspolaže sa tri mobilna raketna lansera za ispaljivanje raketa RBS-15, koji su osmišljeni na zagrebačkom Brodarskom institutu 1994. godine. Kako saznaju, Ministarstvo odbrane planira nabavku novih mobilnih raketnih lansera.

Velika prilika za hrvatska brodogradilišta

Nabavka dve korvete predstavlja veliku priliku za hrvatska brodogradilišta. Prilikom ocenjivanja ponuda, veliki broj bodova dobiće one ponude koje uključe saradnju sa nekim od domaćih brodogradilišta. Pre svega se misli na mogućnost da se u Hrvatskoj grade trupovi brodova.

Ponudioci sami biraju brodogradilište s kojim žele da sarađuju, a kao potencijalni učesnici ovog posla navode se:

• Uljanik
• IskraFSAZNA
• Treći maj
• Viktor Lenac

Modeli otplate

Prema nekim planovima, ugovor sa brodogradilištem mogao bi biti potpisan do kraja sledeće godine, a korvete bi mogle biti isporučene u roku od 24 do 64 meseca.

Vrednost nabavke kreće se u rasponu od 600 miliona do 1,6 milijardi evra, pri čemu: 25% ukupne cene otpada na izgradnju samog broda, a ostatak na opremanje i naoružavanje.

Najjeftinija ponuda ne mora biti i najbolja - mnogo toga će zavisiti od ponuđenog finansijskog modela otplate.

Hrvatska planira višegodišnju otplatu, pa će ministar finansija imati važnu ulogu prilikom donošenja konačne odluke.

Sledeće godine, Hrvatska će Francuzima isplatiti poslednjih 17,7 miliona evra za borbene avione Rafale, čime se oslobađaju sredstva u vojnom budžetu za novu veliku nabavku.

Takođe, postavlja se pitanje da li će Hrvatska nakon otplate aviona pasti ispod 2% BDP-a izdvajanja za odbranu, što bi moglo da utiče na odluku o ugovaranju korveta, kako bi se održalo zadovoljenje NATO standarda izdvajanja za odbranu.

(Telegraf.rs)