Šta je glavata kornjača i zašto je napala troje ljudi u Hrvatskoj? Završili u hitnoj, neki imaju ozbiljne rane
Na području Kaštela u utorak je zabeleženo nekoliko neuobičajenih slučajeva u kojima je glavata morska kornjača napala kupače. Incidenti su se dogodili na potezu između Kaštel Kambelovca i Kaštel Lukšića, u blizini plaža Poštanski i Šulavi, piše portal Morski.hr.
Prema dostupnim informacijama, kornjača je nekoliko osoba ugrizla za butine i natkolenice, pri čemu su nastale velike modrice i povrede. Troje povređenih potražilo je lekarsku pomoć, a kod pojedinih su rane morale da budu ušivene.
Iako nemaju zube, morske kornjače poseduju izuzetno snažne vilice i čvrst kljun, kojima mogu da usitnjavaju školjke i drugu tvrdu hranu, zbog čega njihov ugriz može da izazove ozbiljne povrede.
O ovom neuobičajenom ponašanju strogo zaštićene morske vrste govorio je dr Pero Tutman iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, koji je objasnio moguće razloge ovakvih incidenata.
"To mi je potpuno neobična situacija, da kornjače napadaju ljude. Nije to ponašanje koje je karakteristično za njih, one nisu agresivne jer nisu takva vrsta predatora. Hrane se sasvim drugim organizmima. One se čak ni ribama ne mogu hraniti jer su ribe puno brže od njih", pojašnjava Tutman za Portal Grada Kaštela.
Dodaje kako glavate kornjače u moru nemaju puno prirodnih neprijatelja, osim velike bele ajkule koja je u Jadranu izuzetno retka, te da im je primarni odbrambeni mehanizam - beg.
"One se brane tako da se ne približavaju ljudima i po pravilu beže čim uoče čoveka ili plovilo. Kad dođe čamac blizu njih, obično urone duboko i otplivaju dalje", navodi dr Tutman, dodajući kako ostaje otvoreno pitanje radi li se eventualno o istoj jedinki koja je i prošle godine zabeležena u sličnim incidentima na Čiovu.
Šta je glavata morska kornjača?
Glavata morska kornjača jedna je od najvećih i najpoznatijih vrsta morskih kornjača koje nastanjuju svetska mora, uključujući i Jadran. Može da naraste do više od jednog metra dužine i dostigne težinu veću od 100 kilograma.
Hrani se uglavnom školjkama, rakovima i drugim morskim organizmima, koje drobi snažnim kljunom i vilicama. Reč je o zaštićenoj vrsti kojoj najveće pretnje predstavljaju zagađenje mora, ribarske mreže i gubitak prirodnih staništa.
(Telegraf.rs)
Video: Mobio nastupio na Kalemegdanu
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.