≫ 

Vučić: "Ujedinjeni možemo sve, razdvojeni ništa! Nikad više neće biti "Oluja" protiv Srba"

Svečanost je počela susretom Vučića i Dodika na mostu u Sremskoj Rači, otkrivanjem spomen-ploče i polaganjem venaca

Dan sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji "Oluja" obeležen je u Rači, a ceremoniji "Oluja je pogrom, otadžbina neće zaboraviti" prisustvovali su predsednik Srbije i predsednica Vlade Aleksandar Vučić i Ana Brnabić, predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović, srpski član predsedništva Milorad Dodik i patrijarh srpski Irinej.

Ceremonija je počela, simbolično, na mostu preko kog su 1995. godine 250.000 Srba uizbegličkoj koloni bežali pred napadom hrvatske vojske, i to susretom predstavnika Srbije i Srpske, posle čega je patrijarh srpski Irinej održao pomen.

Na mostu su postavljeni traktor, prikolica, automobil "jugo" koji podsećaju na tragične događaje iz 1995. godine.

Vučić: Nikad više neće biti "Oluja" protiv Srba

 

Predsednik Srbije rekao je da se ponosan na to što je gotovo celokupan srpski narod prepoznao značaj ideje obeležavanja godišnjice "Oluje".

- Ponosan sam, jer srpska suza posle mnogo godina ima roditelja, jer Srbi imaju posle mnogo decenija slobodnu državu, koja može da ustane u odbranu grobova, ali i budućnosti - poručio je on na početku obraćanja.

Što se tiče onih koji ćute o najtežem etničkom čišćenju posle Drugog svetskog rata, predsednik je rekao da je "naše da im kažemo da mir uvek želimo, ali poniženje nikada".

DAN SECANJA STRADALI OLUJA

Foto: Tanjug/Tara Radovanović

- Pomirenje da, poniženje nikada. Više nikad neće biti "Oluja" među Srbima. Mi ujedinjeni možemo sve, razdvojeni ne možemo ništa. Bili bismo tako slabi, baš kao te 1995. godine. Ponosan sam jer nisu uspeli da nam oduzmu srpsko ime i prezime. Imamo slobodnu i nezavisnu državu. Više agresije ne nazivamo intervencijama i kampanjava, zločine ne nazivamo lošim iskustvima, već pravim imenima. Zahvalan sam svim ljudima u Srbiji da moramo imati poštovanje prema svom narodu i žrtvama. Narode srpski, ne zabporavi da niko u svetu o ovom zločinu ne govori. Zid su napravili zbog zločina i u Jasenovcu - istakao je predsednik Vučić i dodao da su Srbi prognani samo zato što su Srbi.

Rekao je da je naša obaveza da ne ćutimo, da nam se nikad više ne bi ponovila Petrovačka cesta.

- Srbija, kada govori o svim zločinima, govori o svom stradanju, ali poštujemo i tuđe žrtve. I u tome se razlikujemo. Svi moraju da znaju da Srbija neće dozvoliti da se ćuti o njenim žrtvama . rekao je Vučić.

DAN SECANJA STRADALI OLUJA

Foto: Tanjug/Instagram/buducnostsrbijeav

Izvinio se Srbima Krajišnicima jer je Srbija 1995. "ne samo podigla belu zastavu, nego sramno ćutala" i "nije im dala da idu traktorima kroz centar Beograda".

- Izvinite, Krajišnici, i beskrajno vam hvala na svemu što ste uradili za svoju Srbiju - naveo je predsednik i ukazao da Krajišnici danas doprinose razvoju i napretku Srbije.

Otkriveno spomen-obeležje u znak sećanja na stradale tokom "Oluje"

 

Vučić i Dodik su položili vence na spomen ploču, nakon što je patrijarh Irinej služio pomen stradalima.

Most na Rači je nemi svedok stradanja i patnje Srba 1995. godine, koji su izbegli iz Krajine, u napadu hrvatske vojske i policije u akciji "Oluja".

Preko tog mosta, koji spaja Semberiju sa Srbijom, spasavajući svoje živote i živote svoje dece od zločina i sigurne smrti, kao žrtve etničkog čisćenja, na stotine hiljada Srba prešlo je tim mostom i došlo u Srbiju, u kojoj su našli utočište i nadu.

Na spomen ploči nalazi se ova poruka, kako bi bila urezana u svest svih budućih naraštaja.

DAN SECANJA STRADALI OLUJA

Foto: Tanjug/Instagram/buducnostsrbijeav

Inače, na ovaj način će, kako je najavio ranije predsednik Vučić, zapravo biti označena izgradnja spomen-parka srpskim žrtvama, čiju izgradnju su dogovorili Beograd i Banjaluka

Dodik: Naša "osveta" jeste mir, a to je jače od svakog njihovog zla

 

Srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik, setio se najpre dece koja su stradala, u granatiranju hrvatskie avijacije izbegličke kolone koja se kretala Petrovačkom cestom.

- I Marija, i Nevena i Žarko koji su poginuli zavetovali su nas da ne sme da se ovo ponovi nijednom srpskom detetu. Zavetovali su nas da ovo zlo ne smemo zaboraviti. Naša osveta je sloboda, mir a to je snaga veća od svakog zla. Naša osveta je i to što smo danas zajedno, iznad Save koja je večiti svedog stradanja našeg naroda. Ona svedoči, ona ostaje kao grobnica, isto koliko je i reka. Kroz nju teče krv isto koliko i voda. Svaki cvet na njenoj obali svedoči o stradanju našeg naroda - istakao je Milorad Dodik.

DAN SECANJA STRADALI OLUJA

Foto: Tanjug/Tara Radovanović

- "Oluja" je bila završni čin genocida nad Srbima u prošlom veku, kao i etničkog čišćenja. Hrvati nisu ni krili da je njihov cilj Hrvatska bez Srba - izjavio je on.

Podsetio je da srpskom narodu u Hrvatskoj nije vraćena imovina i da se zabranjuje ćirilica i još jednom pita šta se to slavi u Hrvatskoj.

- Je li to neki novi evropski standard. Možda nismo u trendu pa to ne razumemo. Nas pustite u miru da tugujemo i nemojte nas ponižavati - poručio je srpski član predsedništva BiH

Susret predstavika Srbije i RS i pomen

 

Obeležavanje počelo susretom predstavnika Srbije i Republike Srbije, nakon čega je počeo pomen za stradale koji služi patrijarh srpski Irinej

Posted by RTRS vijesti on Уторак, 04. август 2020.

 

 

- Srpski narod doživeo je stradanje od naroda sa kojim je vekovima živeo u miru, delio dobro i zlo. Jedina krivica je bila u tome što su etnički Srbi i pravoslavni po veri. Tu "krivicu" srpski narod platio je hiljadama i hiljadama žrtava - izjavio je patrijarh i naglasio da se ta cena životima od 1941. godine, a plaća se i dan danas, kada je preko ovoga mosta prešlo više od 250.000 srpskog naroda.

- Uglavnom onih koji su lišeni svojih domova, svojih najbližih. Ovo možemo doživeti kao najtragičniji događaj u istoriji, dok naša "braća Hrvati" to proslavljaju - istakao je patrijath.

 Obeležavanju u Rači, kao predstavnici Srba u Hrvatskoj, prisustvuju deca iz kolone koja su pre 25 godina prešla u toj koloni u Srbiju, a onda su se, nakon nekoliko godina, u želji i cežnji za zavicajem, vratili i poceli da obnavljaju svoj život i život svog naroda u Hrvatskoj i sada tamo žive.

 

Vojno-policijska akcija počela je 4. avgusta 1995. u zoru

 

Vojno-policijska akcija počela je 4. avgusta 1995. u zoru, a tokom naredna tri dana, hrvatske snage ubile su najmanje 1.800 osoba srpske nacionalnosti i proterale 250.000, nakon čega su uspostavile kontrolu na teritorijom tadašnje Republike Srpske Krajine.

Tokom ta tri dana 250.000 ljudi napustilo je svoje domove i spas pokušalo da nađe bežeći ka Srbiji i Republici Srpskoj. Iako su znali da se radi o civilima, hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo vršili su konstantne napade na izbegličku kolonu.

Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas" je naveo da je prema njihovoj evidenciji, tokom "Oluje" i posle nje poginuo i nestao 1.861 Srbin. Većina poginulih i nestalih bili su civili - 1. 211, a tri četvrtine njih bili su stariji od 60 godina. Među žrtvama se nalazi 548 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina.

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 1.084 lica, dok se na "Veritasovoj" evidenciji nestalih vodi još 777 lica, od čega 588 civila, među kojima 295 žena.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • tandrčak

    4. avgust 2020 | 20:26

    Stradalnici i žrtve svih naroda trebaju se međusobno povezati i razumeti. i ne dozvoliti ekstremima da zloupotrebljavaju njihova stradanja. i ustaše su se krile iza stradanja običnih Hrvata.

  • Boža zemunac

    4. avgust 2020 | 20:47

    Ovu ustašku " Oluju " , na ovaj dan treba obeležavati u Srbiji i Republici Srpskoj svake godine i proglasiti za DAN ŽALOST .

  • Zoran

    4. avgust 2020 | 19:27

    I evo koga su ustaše pobedile "silnu"vojsku sirotinje na traktorima i jugićima sve deca i stariji ljudi koji su živeli u nemaštini u najnerazvijenijem delu Hrvatske i Jugoslavije.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA