≫ 

Pijani i nadrogirani klinci nenormalno skaču u vodu, a kada načine jednu od dve kobne greške, lome vrat i završe kao biljke!

Leti nastaje najveći broj povreda vratne kičme, lekari upozoravaju na teške posledice

  • 11

Žele da se dokažu pred devojkama i drugarima, mladi su, sportisti i avanturisti, a ipak plivači amateri. Jedan nesmotreni skok u vodu, često i pod dejstvom alkohola i droge, može da ih košta života, ali i da doslovno postanu kao biljke - bez mogućnosti da pomeraju ruke ili noge. Lečenje je dugotrajno i teško, a ponekad do juče zdravi momci ostaju u invalidskim kolicima do kraja života.

Hteo je da ispadne najveća faca na bazenu, ali je tako tresnuo da je slomio kičmu (VIDEO)

Doktor Marko Aleksić, deo je tima spinalnih hirurga koji su, između ostalog, i zbog ovakvih opasnih igara konstantno u stanju pripravnosti u Spinalnom centru Instituta za ortopedsko-hirurške bolesti Banjica, jedinom takvom centru u celoj zemlji.

Ovako izgleda opasna povreda, Foto: Telegraf.rs

Kada smo ga pozvali još pre devet sati ujutro, bio je već u operacionoj sali, javio nam se na pauzi i ponovo požurio na operaciju. Završio je tek kasno popodne...

Kako nam je objasnio, povrede koje nastaju skokom u vodu u čak 90 posto slučajeva dovedu do povrede vratne kičme, a posledice nisu nimalo naivne - često dolazi do oštećenja kičmene moždine i kvadriplegije (oduzetost ruku i nogu).

- Oko 70-80 posto povreda se javlja u nivou od 5. do 7. vratnog pršljena. Predominantno su povređene osobe muškog pola (preko 90 posto) i to mladi i zdravi muškarci prosečne dobi oko 25 godina, sportski orijentisani, ali ipak plivači amateri. Oko 20 posto pacijenta pretrpi, na žalost, teška neurološka i irevirzibilna (nepovratna) oštećenja, a kod 65-85 posto povređenih je neophodno hirurško lečenje. Boravak u bolnici prosečno iznosi oko tri nedelje, nakon čega je neophodna dugotrajna rehabilitacija - kazao je doktor Aleksić.

Operacija na nezgodnom mestu, Foto: Telegraf.rs

Ono što zabrinjava jeste činjenica da je čak oko 40 posto povređenih bilo pod dejstvom alkohola ili droge!

Ovi opijati očito podstiču njihovu nesmotrenost ili lošu procenu, jer da bi skok u vodu bio uspešan, dubina vode mora da bude bar dva puta veća od visine skakača. Poželjno je skakati na noge ili pružiti ruke prilikom skoka, jer, udarac glavom o dno najčešće dovodi do dramatičnih posledica.

"Nadrogiran odem na njivu, pa ljubim majku i oca ceo dan": Iskrene ispovesti ljudi sa festivala, od poljoprivrednika do devojčica i udatih žena

- Mehanizam povrede je najčešće udarac glavom o dno bazena ili reke/morskog dna, te fleksija (savijanje) vrata sa kompresijom (sabijanjem) sto najčešće dovodi do frakture (preloma) pršljena i njegovog pomeranja (luksacije) ili čak smrskavanja. U tim slučajevima fragmenti (koštani delovi) i krvni izliv mogu povrediti kičmenu moždinu što dovodi do neurološkog motornog i senzitivnog deficita ruku i nogu (kvadriplegija). Tada mladu osobu iz punog zdravlja ovakva povreda uvodi u stanje privremenog, a često i trajnog invaliditeta - upozorava doktor Aleksić.

Foto: Tanjug/AP

Ovako teške povrede mogu biti udružene sa povredama glave, ruku i nogu, disajnim problemima usled prodora vode u pluća ili čak fatalnim ishodom zbog kardio-respiratornog zastoja.

Premda statistički podaci u Srbiji ne odudaraju od svetskih, prevencija ostaje najvažnija za bezbednost.

- Plivači uglavnom pre skoka nisu bili dobro upoznati sa okolinom odnosno dubinom vode ili su skakali sa tog mesta prvi put. Potrebno je podizanje svesti o ponašanju na bazenima, upoznavanje sa posledicama nesmotrenih i neopreznih poteza. Strategija podrazumeva i postavljanje jasno čitljivih i dobro vidljivih upozorenja na terenu pored i oko bazena kao i edukaciju zaposlenih. Savet je da se nikako ne skače u vode nepoznate dubine bilo da je u pitanju jezero, reka ili more. Poželjno je da voda bude prozirna, a ne mutna jer mulj sa dna reke ili pesak koji se podigao sa morskog dna može obmanuti skakača po pitanju dubine. Savetuje strogo izbegavanje konzumiranja alkohola ili narkotika - kazao je hirurg.

Foto: Pixabay, Telegraf

O SPINALNOM CENTRU

Spinalni centar Instituta za ortpedsko hirurške bolesti "Banjice" jedini je takav centar u našoj zemlji i postoji preko pedeset godina. Čini ga tim spinalnih hirurga visokospecijalizovanih za lečenje ovakvih pacijenta zbog kojih je Spinalni centar u pripravnosti 365 dana u godini.

(M.Beljan - m.beljan@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Dačo

    12. avgust 2018 | 16:48

    PA dozvoljavate energetska pića ,pa to vam je droga,E jadna im majka

  • Miloš

    12. avgust 2018 | 19:50

    Roditeljima je najlakše da kupe računar od 50000 i da puste decu po ceo dan jer im je to najlakše, a kad nastupi problem onda se pitaju zašto.

  • Cika Velja

    12. avgust 2018 | 19:48

    Vama je klinci droga ono sto je zabranjeno...pa spram toga alkohol nije opijat...mak nije opijat...a sve kupis u piljari?! E blago meni!?!?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA