Da li zbog Beograda silujemo jezik i ignorišemo 3/4 nacije? Ove fraze "provincijalcima" paraju uši

Podela zemlje je najčešće na "Beograd" i "ostatak"

Beograd Foto: Mateja Beljan

"Skandalozno je da jedna gospođica pre nekog vremena, najavljivajući vremensku prognozu kaže: 'U Beogradu već dva dana pada kiša, ali srećom će se oblaci za dva sata pomeriti ka istoku.' To je skandal. Pravi skandal"

Sećate li se profesora iz Niša, dr Dragana Gajića, koji je 2016. godine ovim rečima dobro prodrmao javnost tvrdeći da je "beogradizacija" pogubna po društvo? Da li se od tada išta promenilo?

Beograd je od tada još malo porastao, a ostatak zemlje se, po broju stanovnika, smanjio. I dalje se hrli u Beograd, višespratnice samo niču na svakoj slobodnoj površini, cene stanova se usijavaju, a kontrast "kruga dvojke" i provincije sve je jači. Čak se i jezik menja i prilagođava ovom fenomenu, pa u šali možemo da govorimo i o potrebi da se, osim "rodno osetljivog" uvede i "provincijski osetljivi jezik".

Vreme danas, sunčano i toplo

Vremenska prognoza možda i jeste najbolji primer kako se Beograd stavlja u prvi plan - postoje dve glavne kategorije kada je prognoza u pitanju "Srbija" i "Beograd", a eventualno može da se pojavi i "Vojvodina".

Beograd jeste najveći grad, ali nije jedini, pa je pitanje koliko je korektna ona čuvena fraza "...a evo kakvo će vreme biti u ostatku zemlje". Jer, šta znači to "ostatak", ako se misli na 90 posto teritorije?

Kada krenu kiše, mediji javljaju "Pljusak je pogodio Beograd". A onda se u komentarima javi i provincija: "Pa, ne pada kiša samo u Beogradu".

Oluja, kisa, pljusak nevreme oblaci, vozdovac, Beograd Foto: A. Nalbantjan

Nije ovde pitanje da li se izveštava i iz drugih gradova, jer se i te kako izveštava kada krenu prave nepogode. Ali, kada se neka uobičajena meteorološka pojava i promena desi u Beogradu, to postaje vest za celu zemlju. Kako li je Piroćancima, Leskovčanima i Užičanima kada čitaju vesti o lepom sunčanom danu u gradu (podrazumeva se Beogradu), o kiši koja sipa kao iz kabla, zaustavljanju tramvaja, gužvi u Kneza Miloša...

Ili, kada gledaju popodnevni program na televiziji nacionalne frekvencije, a voditelj kaže "Da vidimo kakvo je stanje na beogradskim ulicama..."

Ostatak Srbije ili "unutrašnjost"

Upravo taj "ostatak" Srbije najveći je problem kada se govori o prognozi, ali i onekim drugim temama. Dakle, imamo Beograd i nekakav ostatak. Taj ostatak možemo nazvati i "provincija", ali postoji jedan izraz koji se mnogo češće koristi, a poprilično je nejasan - "unutrašnjost".

Šta, zapravo, znači "unutrašnjost" Srbije? U geografskom rečniku postoji samo istok/zapad/sever/jug. Ta "unutrašnjost" bi, u nekom osnovnom značenju trebalo da bude - cela Srbija bez Beograda i autonomnih pokrajina. Jer, Vojvodina je "gore", ne može da bude "unutra", a o Kosovu odavno govorimo kao jednoj specifičnoj autonomnoj pokrajini.

Niš "Unutrašnjost", Foto: Mateja Beljan

A šta je "unutra"? Da li je i Bajina Bašta na obali Drine unutrašnjost? Ili, recimo, Negotin? Po nekom uprošćenom pojmu, izgleda da jeste.

Katkad se za "unutrašnjost" može čuti i pojam "dole", posebno kada je u pitanju jug zemlje. Idem malo "dole", pa se vraćam "gore".

BeogradSKI

Zanimljivo je da se mnoge društvene teme analiziraju samo na primeru Beograda. Tako imamo beogradske trgovce, beogradske cvećare, beogradske pijačare, ali i studente (beogradske, naravno) i studentske domove kao destinaciju ljudi koji stižu iz "unutrašnjosti"...

Ima li i jedne ozbiljne priče o studentima i njihovom životu u domu, a da to nije "Studenjak" ili "Karaburma", već, recimo "Vita Janić"?

A Vojvodina?

Vojvodina je nekako izbegla da se svrsta u "unutrašnjost" zahvaljujući geografiji, ali neki se u severnoj pokrajini posebno žeste kada se spomene Beograd. Ti ljudi misle da sve ide u Beograd - i vozovi, i avioni, kamioni, sve pare se slivaju u "prestonicu" i džepove beogradskih direktora.

Novi Sad, panorama Novog Sada Foto: Wikimedia/PANONIAN

Ali, Novi Sad je možda i jedini grad u Srbiji koji može da parira Beogradu, pa se dešava "novosadizacija". Masovni je priliv mladih iz Srema, Banata i Bačke, pa Novi Sad postaje centar severa, a oko njega ostaje nekakva polupusta provincija.

(M. B.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • AcaBg

    13. februar 2020 | 23:52

    Ne kapiram u čemu je problem? Beograd ima dva miliona stanovnika, kulturni je, ekonomski, obrazovni i politički centar zemlje. Sve se u Beogradu dešava pa je i logično da će i najviše biti reči o njemu. Što se jezika tiče, takodje nigde ne vidim problem. Mi koji smo rodjeni ovde imamo specifičan akcenat, ali koristimo sedam padeža koliko srpski jezik ima. Negde koriste manje od pet padeža. Smatram da je ružno reći "unutrašnjost" već je prikladnije reći "Šumadija, južna Srbija".

  • .

    13. februar 2020 | 23:37

    U EU sam naucila da svi postuju prvenstveno sebe,pa ostale...Beograd je srpska metropola i treba da bude u prvom planu....Provincijalcima ne odgovara,jer da su realni u danasnje vreme sve informacije iz svojih opstina su im dostupne...Ja sam iz jedne male sredine otisla,ali ponosim se nasim Beogradom....

  • mery.Loo

    13. februar 2020 | 22:58

    Izgleda da neko ima kompleks? 🤣

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA