Vreme čitanja: oko 3 min.

Ko su partizani koji upadaju u ruska sela i bore se protiv Putina? "Oslobodićemo Rusiju"

Vreme čitanja: oko 3 min.

Pripadnici Legije su većinom bivši zarobljeni ruski vojnici, ali pod istom zastavom se bori i nekoliko Ukrajinaca

  • 35
Ruski vojnici Herson Ukrajina Foto: Tanjug/AP

Duž ruske granice s Ukrajinom izbile su borbe nakon što su samoproglašene ruske partizanske snage pokrenule prekogranični napad i tvrdile da su prvi put tokom rata osvojile pogranično selo.

Legija Slobode Rusije koja sebe opisuje kao miliciju protiv Kremlja koja želi da oslobodi Rusiju od Vladimira Putina, tvrdi da je prešla granicu i osvojila naselje Kozinka i poslala svoje jedinice u grad Grajvoron u ruskoj regiji Belgorod, piše The Guardian.

Pripadnici Legije su većinom bivši zarobljeni ruski vojnici, ali pod istom zastavom se bori i nekoliko Ukrajinaca.

Tokom dana su objavljivani snimci nastali na ruskoj teritoriji, a među njima se pokazao i Aleksej Levkin. Levkin je najjavnije lice Wotanjugenda, neonacističke organizacije u Ukrajini. U intervjuu iz 2019. za časopis grčke neonacističke Zlatne zore, Levkin je sebe opisao kao "političkog ideologa" u Azovu.

Levkin ima prošlost punu neonacističkog ekstremizma i nasilja u rodnoj Rusiji. 2006. uahpšen je zbog dvostrukog ubistva, no optužbe su kasnije odbačene; takođe je bio deo neonacističke bande koja je navodno učestvovala u uništavanju jevrejskih i muslimanskih grobova na groblju, brojnim napadima i najmanje četiri ubistva. Levkin je navodno bio poslat na obavezno psihijatrijsko lečenje i pušten 2011. godine.

Wotanjugend je izrastao iz Levkinovih muzičkih aktivnosti u Rusiji, koje su prvenstveno uključivale predgrupu neonacističkom bendu M8l8th (M8L8TH na ruskom; molot što znači čekić na ruskom, s dva 'O' zamenjena s 8 u obliku 88, "Heil Hitler" na neo-nacistički numerički kod). U intervjuu iz 2016., Levkin je izjavio da su "stvorili naš internetski resurs kao mini-univerzitet za pristalice desničarske ideologije" i "resurs na kojem naši čitaoci mogu da dobiju iscrpne informacije o najširem rasponu tema što se tiče desničarskih svetonazora”, uključujući ono što je on nazvao “herojskim delima Evropljana”, objavio je Bellingcat u tekstu o ostalim izbeglim ruskim neonacistima.

Borbe u okolini Belgoroda su potrajale do večeri, a još nije poznato koliko je ljudi povređeno. Snimak napada, navodno s granične kontrolne tačke u Grajvoronu, pokazuje žrtve, uključujući ruskog časnika koji leži licem prema dole u lokvi krvi pokraj ruskih pasoša i drugih dokumenata razbacanih po tlu. Video takođe prikazuje oklopna vozila koja su osvojila graničnu stanicu, prenosi 24 sata.hr.

Sve je veći haos u regiji Belgorod gde su lokalne vlasti u ponedeljak uveče proglasile "protivteroristički režim", redak je slučaj da su se ruska sela suočila sa sukobom koji je ruska vojska pokrenula širom Ukrajine. I ruski i ukrajinski službenici potvrdili su borbe na granici.

"Mi smo isti Rusi kao i vi. Izdvajamo se samo po tome što više nismo hteli da opravdavamo postupke zločinaca na vlasti i stali smo oružjem u odbranu naše i vaše slobode. Ali danas je vreme da svi preuzmu odgovornost za svoju budućnost. Vreme je da se stane na kraj diktaturi Kremlja", saopštila je Legija Slobode Rusije na društvenim mrežama.

Kako je UNIAN ranije izvestio, legija "Slobodna Rusija", koja je formirana od ruske vojske koja je dobrovoljno prešla na ukrajinsku stranu da se bori protiv ruskih osvajača.

Prema rečima zapovednika, oni su 27. februara uz pomoć radnika SBU-a prešli na ukrajinsku stranu kako bi "zaštitili Ukrajince od pravih fašista". U medijskom obraćanju na samom početku rata pozvao je sunarodnike, vojnike Putinove vojske, da stupe u redove "Slobodne Rusije" kako bi spasili vlastiti narod i zemlju "od poniženja i uništenja".

Igor Volobujev, bivši direktor Gazprombanka, koji je pobegao iz Rusije pri početku invazije, kasnije je objavio da se pridružio Legiji.

Ukrajina je odbacila povezanost s ruskim partizanskim borcima, rekavši da deluju nezavisno i da nisu pod vojnom kontrolom.

Nije jasno da li je napad deo dugoročne vojne strategije ili je zamišljen kao diverzantski napad jer i dalje postoje očekivanja da se Ukrajina priprema da pokrene prolećnu kontraofanzivu kako bi ponovo preuzela teritoriju koji je okupirala Rusija.

Ali sukobi su sve češći duž granice u regijama Belgorod i Brjansk. Početkom maja četiri ruske vojne letelice, dva aviona i dva helikoptera oboreni su u jednom od najvećih jednodnevnih gubitaka u ratu.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • @@@

    23. maj 2023 | 16:56

    narodu u Rusiji je velikom merom ispran mozak Putinizmom i laznom slikom da je on neophodan i opravdan. rezimskom propagandom i represijom rezim misli sakriti istinu od naroda. ali pre ili posle bice sve vise onih koji ce progledati i krenuti u partizane protiv ugnjetaca iz Kremlja.

  • čitalac

    23. maj 2023 | 17:19

    Bilo bi ruskih partizana i više da mnogi Rusi nisu utekli iz Rusije. što dalje od ruskoga diktatora to bolje i sigurnije za njih. Rusa je pun Beograd pa i Srbija kao nikada pre. I laiku je jasno od čega i od koga beže.

  • Če Gevara

    23. maj 2023 | 17:14

    Nekada su se borci za slobodu borili protiv američkoga i zapadnoga imperijalizma a danas je aktuelna borba protiv rusko-putinovskih imperijalističkih ambicija. Viva ruski partizani!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA