
Raj koji nestaje: Trećina stanovnika ove zemlje primorana da traži spas daleko od doma
Više od trećine stanovnika ostrvske zemlje Tuvalu podnelo je zahtev za preseljenje u Australiju, u okviru istorijskog viznog programa namenjenog ljudima koji žele da pobegnu od rastućeg nivoa mora.
Ova ostrvska država, smeštena otprilike na pola puta između Havaja i Australije, broji oko 10.000 stanovnika, prema najnovijim podacima tamošnje vlade. Tuvalu se sastoji od niza sitnih ostrva i atola u južnom Pacifiku.
S obzirom na to da nijedan deo teritorije ne prelazi šest metara nadmorske visine, Tuvalu je jedna od najugroženijih zemalja na svetu kada je reč o posledicama klimatskih promena i porastu nivoa mora.
Dana 16. juna, Australija je otvorila oko mesec dana dug period za prijavu u okviru, kako kažu, jedinstvenog viznog programa koji je direktno izazvan klimatskom krizom.
Prema novoj šemi, Australija će prihvatiti 280 dobitnika vize, izabranih nasumičnim žrebom, između jula 2025. i januara 2026. godine. Tuvaluanci koji dobiju vize stiču stalno boravište odmah po dolasku, uz pravo na rad, javno zdravstvo i obrazovanje.
Više od 4.000 ljudi već je podnelo zahtev, prema zvaničnim podacima koje je video CNN.

- Otvaranjem "Falepili puta mobilnosti" ostvarujemo našu zajedničku viziju mobilnosti sa dostojanstvom, pružajući Tuvaluancima priliku da žive, uče i rade u Australiji, kako klimatski uticaji postaju sve teži - izjavila je australijska ministarka spoljnih poslova, Peni Vong.
Prema rečima premijera Tuvalua, Feletija Tea više od polovine teritorije zemlje biće redovno potapano plimama do 2050. godine, dok će do 2100. 90 odsto Tuvalua biti redovno pod vodom.
Glavni grad, Fongafale, koji se nalazi na glavnom atolu Funafuti, ujedno je i najnaseljenije ostrvo. U nekim delovima široko je samo 20 metara i liči na avionsku pistu.
- Zamislite sebe u mojoj situaciji, kao premijera Tuvalua, kako razmišljam o razvoju, o osnovnim uslugama za naš narod, a istovremeno se suočavam sa ovako zastrašujućim prognozama - rekao je Teo na Konferenciji UN o okeanima ovog meseca u Nici, u Francuskoj.

"Unutrašnja relokacija u Tuvaluu nije moguća - mi smo potpuno ravna zemlja. Ne postoji opcija da se preselimo unutra ili na viši teren, jer višeg terena nema", naglasio je 12. juna.
Ova vizna šema deo je šireg sporazuma potpisanog između Australije i Tuvalua 2023. godine, kojim se Australija obavezuje da Tuvaluu pruži vojnu i klimatsku zaštitu.
Tuvalu, koji polaže pravo na 900.000 kvadratnih kilometara okeana u južnom Pacifiku, Australija vidi kao ključnog aktera u nadmetanju sa Kinom za regionalni uticaj.
Australija je takođe obećala da će garantovati međunarodno priznanje Tuvalua, čak i ako država više ne bude fizički nastanjiva.
"Državnost i suverenitet Tuvalua će opstati, kao i prava i obaveze koje iz toga proizilaze, bez obzira na posledice porasta nivoa mora izazvane klimatskim promenama", navodi se u međudržavnom ugovoru.
Na samitu COP27 u Šarm el Šeiku 2022. godine, Tuvalu je najavio da želi da postane prva zemlja na svetu koja će se potpuno preseliti u digitalni prostor.

Vlada je od tada razvila plan za digitalnu rekonstrukciju svoje teritorije, arhiviranje istorije i kulture, kao i prebacivanje svih državnih funkcija u digitalnu sferu.
Za razliku od Australije, administracija američkog predsednika Donalda Trampa poslednjih godina je uvela stroge mere protiv klimatske politike i imigracije.
Prema pisanju agencije AP, Tuvalu se nalazi među 36 zemalja koje je Trampova administracija razmatrala za uvođenje ograničenja putovanja.
Zabrana je već potpuno na snazi za 12 zemalja, uključujući Avganistan, Mjanmar, Čad, Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen, dok delimična ograničenja važe za još sedam zemalja.
Zemljama poput Tuvalua i njegovih suseda Tonge i Vanuatua, poručeno je da moraju poboljšati bezbednosnu proveru putnika i rešiti status svojih državljana u SAD, ili će se suočiti sa sličnim sankcijama, navodi AP, pozivajući se na diplomatski izveštaj američkog Stejt departmenta.
(Telegraf.rs)
Video: Vučić: Ja ću se boriti za slobodu Srbije, vlast će se osvajati na izborima, sačuvaćemo red u Srbiji
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.